Križevačka konkatedrala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Križevačka konkatedrala
Konkatedrala sv. Križa
Konkatedrala sv. Križa
Lokacija Križevci, Hrvatska
Koordinate 46°01′33″N 16°32′49″E / 46.0259026052219°N 16.5469658374786°E / 46.0259026052219; 16.5469658374786Koordinate: 46°01′33″N 16°32′49″E / 46.0259026052219°N 16.5469658374786°E / 46.0259026052219; 16.5469658374786
Arhitekt Stjepan Podhorski
Renoviran 1913.
Religija Katoličanstvo

Konkatedrala sv. Križa je konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a nalazi se u Križevcima. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima.[1]

Spominje se već 1232. godine. Bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća. Iz najranije faze ostao je bočni portal iz 14. stoljeća i manje monofore.[2] Postojeći izgled potječe s kraja 15. stoljeća. Pojedini dijelovi imaju elemente kasne gotike, renesanse i baroka. Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog,[3] kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva.[4]

Tijekom povijesti bila je župna crkva, jedno vrijeme i zatvor, skladište, sklonište vojnika. Od uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine, postaje konkatedrala biskupije.[5]

Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve. Primjećuje se dvosmjerni kontrast u oblikovanju posve glatkih, velikih, mekanih, zaobljenih ploha kao zatvorenih oplošja prema otvorenim, reljefno bogatim oplošjima s bogatom igrom svjetla i sjene.[6]

Crkvu spominje i Antun Gustav Matoš u svom putopisu "Oko Križevaca".

Vjeruje se, da se u crkvi održao Krvavi sabor križevački, povijesni događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Tu temu prikazuje slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića, koja se nalazi u crkvi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
  2. Crkve Preuzeto 20. srpnja 2011.
  3. Križevci.eu - lokacije / crkva sv. križa Preuzeto 20. srpnja 2011.
  4. Horvat-Levaj, Katarina: Crkva sv. Križa u Križevcima Radovi instituta za povijest umjetnosti, 12-13, Zagreb, 1988.-1989.
  5. Konkatedrala Svetoga križa u Križevcima Preuzeto 20. srpnja 2011.
  6. Damjanov, Jadranka: Likovna umjetnost, II. dio, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Također pogledajte[uredi VE | uredi]