Krivi Put

Koordinate: 45°01′59″N 14°57′47″E / 45.033°N 14.963°E / 45.033; 14.963
Izvor: Wikipedija
Krivi Put
Krivi Put na karti Hrvatska
Krivi Put
Krivi Put
Krivi Put na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Ličko-senjska
Zemljopisne koordinate 45°01′59″N 14°57′47″E / 45.033°N 14.963°E / 45.033; 14.963
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 33[1]
Broj stanovnika
Krivi Put (Senj, Ličko-senjska) [uredi]
2001.
2011. 33
2021. 39
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Krivi Put-Zeljko.JPG
Krivi Put, 2008.

Krivi Put je raštrkano bunjevačko naselje u senjskom zaleđu smješteno u šumovitom predjelu krivoputskog platoa u Ličko-senjskoj županiji.

Krivi Put je jedno od najpoznatijih naselja kojega su Bunjevci, u potrazi za boljom ispašom svoje stoke, osnovali u ranom 17. stoljeću, i to nakon što su 1605. godine došli u tvrdi grad Senj. Uz Krivi Put osnovali su i obližnja naselja Veljun Primorski, Serdari, Alan, Krmpote i Podbilo. Stanovništvo, kojega je inače danas mnogo raseljenog, još uvijek se poglavito bavi stočarstvom. Dan mjesta se obilježava 5. kolovoza, na dan Snježne Gospe.

Iz Krivoputskig naselja Serdari rodom je Mile Pavelić, otac poglavnika Ante Pavelića, njegova majka Mara (Marija, r. Šojat) je iz Francikovca. Porijeklom iz Krivog Puta je i bivši guverner Minnesote, Rudi Prpić.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

  • 1971. – 211 (Hrvati - 210, ostali - 1)
  • 1981. – 110 (Hrvati - 109, Srbi - 1)
  • 1991. – 93 (Hrvati - 87, ostali - 6)
  • 2001. – 58
  • 2011. – 33[1]
Naselje Krivi Put: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1353
2095
1967
543
469
593
495
526
372
388
340
211
110
93
58
33
39
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1880. dio podataka sadržan je u naselju Alan. Sadrži podatke za naselje Alan u 1869. te dio podataka u 1857. i 1880, za naselje Podbilo podatke u 1857. i 1869. te dio podataka u 1880., za naselje Veljun Primorski u 1869., a za naselje Vrataruša u 1869. i dio u 1857. i 1880. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Sport[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. a b Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 7. ožujka 2018.
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]