Krpelji

Krpelji
Odrasla ženka krpelja
Sistematika
Carstvo:	Životinje
Koljeno:	Arthropoda
Razred:	Arachnida
Infrarazred:	Acari
Nadred:	Parasitiformes
Red:	Ixodida Koch, 1844
porodice
Ixodidae Argasidae Nuttalliellidae

Krpelji (Ixodida) su nametnici koji parazitiraju na nositelju i prenose veći broj uzročnika bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji viši sisavac, npr. pas, mačka, govedo, kao i ptice i gmazovi.

Podjela krpelja

Latinsko ime za krpelje je "ixodides". Krpelji spadaju u skupinu člankonožaca iz reda Acarina (acari).

Radi se o srodnicima pauka (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje. Ima ih više od 700 vrsta.

Krpelji se dijele se u 3 porodice:

• Krpelji šikare - (Ixodidae)
• Krpelji nastambe - (Argasidae)
• Nuttalliellidae - sa samo jednom vrstom - Nuttalliella namaqua

Razvojni ciklus krpelja

Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na nositelja te traži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, mirisom doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja).

Mužjak je malen krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., Ixodes ricinus). Neko vrijeme nakon oplodnje, mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki.

Ženka tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u nositelja. To izaziva upalne reakcije, pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju.

Nakon što završi s hranjenjem, trbuh ženke krpelja je pun hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih" jajašaca koje niti mravi ne jedu i ugiba.

Pronalaženje krpelja

Veličina mužjaka krpelja

Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je na primjer: koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha.

Kod pasa krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, npr., vratu i glavi.

Odstranjivanje krpelja

Krpeljima se infestirati svi kralježnjaci koji se kreću u prirodi, ljudi, životinje kao što su psi, mačke, goveda, divlje životinje i sl.

Nakon što pronađete parazita na svojoj koži ili u krznu vašega ljubimca, lagano razmaknite krzno oko njega. Potom ga obuhvatite s dva prsta, lagano zaokrećite (u bilo koju stranu) i izvlačite van.

Za skidanje krpelja sa psa postoje i specijalna kliješta-pinceta. Njih se može nabaviti u trgovini kućnim ljubimcima. Pinceta u obliku kemijske olovke je svinuta tako da zaobiđe tijelo krpelja i uhvati ga odmah uz kožu za glavu. Lagano uvrtanje lijevo-desno je dovoljno da se krpelj otpusti, nakon čega ga lagano povučete van.

Ako prilikom vađenja u koži ostane "glava krpelja" (helicere i hipostom predstavljaju tzv. "glavu" tj. usne organe koji jedini mogu ostati u ubodnoj rani. Sam izraz "glava" je netočan naziv), lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom. Ili jednostavno ostaviti u ubodnoj rani i pričekati da organizam izbaci sam. Do prijenosa uzročnika bolesti neće doći.

Krpelje nikako ne valja gušiti razno-raznim uljima (bez zraka mogu dosta dugo opstati), lakovima za nokte, benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga takvim tvarima se postiže da se krpelj uguši, otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no povraća sadržaj probavnog sustava u ubodnu ranu nositelja, a s time i uzročnike bolesti.

Uzročnike bolesti koje krpelj prenosi

Najopasnije uzročnike bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su rikecije i virusi (npr., uzročnik lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. Za pse je najopasniji uzročnik babezioze (piroplazmoze), tj., Babesia canis koju prenosi krpelj Dermacentor reticulatus.

Zaštita od krpelja i/ili od uročnika bolesti:

• uporaba repelenata prije odlaska u prirodu
• cijepljenje (što čuva od bolesti protiv kojih se cijepimo)
  • krpeljni meningoencefalitis - cijepljenje se provodi po shemi:
    1. doza zimi (siječanj - veljača)
    2. doza 3 mjeseca po prvoj dozi
    3. doza godinu dana po prvoj dozi
    4. obnova cjepiva svake 3 godine

Izvori

• www.borislavdopudja.net - Krpelji, članak i eksperiment, uz dozvolu autora teksta

Vanjske poveznice

• Krpelji  Inačica izvorne stranice arhivirana 17. ožujka 2007., članak
• Bolesti koje prenose krpelji i podrobnije o njima  Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2007.
• Šumski krpelji i kako se od njih zaštititi  Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2007.
• Krpelji Medvednice i zarazne bolesti koje prenose  Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2006.
• Krpelj, opasnost iz trave