Kupari
| Kupari | |
|---|---|
 Uništeni hotel Grand - Kupari | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Župa dubrovačka |
| Najbliži veći grad | Dubrovnik |
| Površina[1] | 1,8 km2 |
| Visina | 10 mnm |
| Koordinate | 42°37′22″N 18°11′22″E / 42.62284°N 18.18941°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 950 |
| – gustoća | 528 st./km2 |
| Poštanski broj | 20207 Mlini |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
  Kupari Kupari na zemljovidu Hrvatske | |
Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Kupari su smješteni na padini manjeg brežuljka u prekrasnoj uvali Župskog zaljeva, 5 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km zapadno od Srebrenog, pored Jadranske turističke ceste.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Kupari svoj naziv zahvaljuju nekadašnjoj proizvodnji opeka i crijepa koji se u Dubrovačkoj okolici naziva "kupa".
Povijest[uredi | uredi kôd]
U blizini naselja Kupari, u Kuparskom polju nalazi se utvrđena stambena kuća koja sagrađena 1623. godine za obranu mjesta od gusara. Zgrada je imala sva obilježja utvrde s nadsvedenim prizemljem, a na katu i stubištu i danas postoje puškarnice. Vrata su bila zaštićena rešetkom koja se dizala i spuštala.
Svoj ubrzani razvoj Kupari su doživjeli u drugoj polovici 20. stoljeća kad je izgrađen hotelsko - turistički kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije. U sklopu ovog kompleksa nalazila se i Titova vila koja je ugostila brojne svjetske ugledne državnike i druge dostojanstvenike.
Tijekom Domovinskog rata Kupari su bili pod okupacijom JNA i četničkih postrojbi i u potpunosti su uništeni, a privatne kuće i hoteli su opljačkani te većim dijelom i spaljeni.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo u Kuparima se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i poljodjelstvu.
U hotelsko - turističkom kompleksu Kupari postoji šest potpuno uništenih i devastiranih hotela: Mladost, Grand, Goričina, Pelegrin, Kupari i Galeb te "Titova vila" koji čekaju obnovu. Obnovom ovog hotelskog kompleksa obnovilo bi se i znatno ojačalo gospodarstvo Kupara i cijele Župe dubrovačke.
Šljunčano - pješčana plaža u Kuparima je jedna od najljepših plaža Dubrovačko-neretvanske županije.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Kuparima je djelovala ciglana, vlasništvo saborskog zastupnika i vlastelina Brnje Caboge, vlasnika prvog automobila u Dubrovniku.[3][4][5]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Kuparima prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 808 stanovnika većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[6]
| broj stanovnika | 161 | 145 | 105 | 170 | 198 | 242 | 245 | 273 | 354 | 553 | 808 | 950 | |||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Brnja Caboga, vlasnik kuparske ciglane, saborski zastupnik
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Kupari, djelovali od 1975. do 1979. godine
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Hrvatski radio, Radio Dubrovnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2017. (Wayback Machine) Autor i urednik Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 9. svibnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ Dubrovački dnevnik Autor: dubrovackidnevnik.hr: POGLED U PROŠLOST Ovako je izgledao prvi automobil u Dubrovniku, 16. veljače 2014. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ Dubrovački dnevnik Prvi dubrovački automobil (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
.gif){kind=small}
