Kupari

Koordinate: 42°37′22″N 18°11′22″E / 42.62284°N 18.18941°E / 42.62284; 18.18941
Izvor: Wikipedija
Kupari
Kupari na karti Hrvatska
Kupari
Kupari
Kupari na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Župa dubrovačka
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 10 m
Zemljopisne koordinate 42°37′22″N 18°11′22″E / 42.62284°N 18.18941°E / 42.62284; 18.18941
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 553
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 808
Broj stanovnika
Kupari (Župa dubrovačka, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001. 553
2011. 808
2021. 950
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 20207 Mlini
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Kupari na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Kupari
Kupari
Kupari na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Goričina.JPG
Uništeni hotel Grand - Kupari

Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Kupari

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Kupari su smješteni na padini manjeg brežuljka u prekrasnoj uvali Župskog zaljeva, 5 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km zapadno od Srebrenog, pored Jadranske turističke ceste.

Naziv[uredi | uredi kôd]

Kupari svoj naziv zahvaljuju nekadašnjoj proizvodnji opeka i crijepa koji se u Dubrovačkoj okolici naziva "kupa".

Povijest[uredi | uredi kôd]

Plaža u Kuparima

U blizini naselja Kupari, u Kuparskom polju nalazi se utvrđena stambena kuća koja sagrađena 1623. godine za obranu mjesta od gusara. Zgrada je imala sva obilježja utvrde s nadsvedenim prizemljem, a na katu i stubištu i danas postoje puškarnice. Vrata su bila zaštićena rešetkom koja se dizala i spuštala.

Svoj ubrzani razvoj Kupari su doživjeli u drugoj polovici 20. stoljeća kad je izgrađen hotelsko - turistički kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije. U sklopu ovog kompleksa nalazila se i Titova vila koja je ugostila brojne svjetske ugledne državnike i druge dostojanstvenike.

Tijekom Domovinskog rata Kupari su bili pod okupacijom JNA i četničkih postrojbi i u potpunosti su uništeni, a privatne kuće i hoteli su opljačkani te većim dijelom i spaljeni.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo u Kuparima se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i poljodjelstvu.

U hotelsko - turističkom kompleksu Kupari postoji šest potpuno uništenih i devastiranih hotela: Mladost, Grand, Goričina, Pelegrin, Kupari i Galeb te "Titova vila" koji čekaju obnovu. Obnovom ovog hotelskog kompleksa obnovilo bi se i znatno ojačalo gospodarstvo Kupara i cijele Župe dubrovačke.

Šljunčano - pješčana plaža u Kuparima je jedna od najljepših plaža Dubrovačko-neretvanske županije.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Kuparima je djelovala ciglana, vlasništvo saborskog zastupnika i vlastelina Brnje Caboge, vlasnika prvog automobila u Dubrovniku.[1][2][3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Jadranska magistrala

U Kuparima prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 808 stanovnika većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[4]

Naselje Kupari: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
161
145
105
170
198
242
245
273
354
553
808
950
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Brašina, kao i dio podataka u 1857. U 1880. i 1890. iskazano kao dio naselja. U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik grad Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

  • NK Kupari, djelovali od 1975. do 1979. godine

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hrvatski radio, Radio DubrovnikInačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2017. Autor i urednik Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 9. svibnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  2. Dubrovački dnevnik Autor: dubrovackidnevnik.hr: POGLED U PROŠLOST Ovako je izgledao prvi automobil u Dubrovniku, 16. veljače 2014. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  3. Dubrovački dnevnik Prvi dubrovački automobil (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  4. DZS - Popis stanovništva 2011. godine

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]