Kupari
| Kupari | |
|---|---|
  Kupari Kupari na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Župa dubrovačka |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 10 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°37′22″N 18°11′22″E / 42.62284°N 18.18941°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 553 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 808 |
| Broj stanovnika Kupari (Župa dubrovačka, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
| 2001. | 553 |
| 2011. | 808 |
| 2021. | 950 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 20207 Mlini |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Kupari Kupari na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Uništeni hotel Grand - Kupari
| |
Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Kupari su smješteni na padini manjeg brežuljka u prekrasnoj uvali Župskog zaljeva, 5 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km zapadno od Srebrenog, pored Jadranske turističke ceste.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Kupari svoj naziv zahvaljuju nekadašnjoj proizvodnji opeka i crijepa koji se u Dubrovačkoj okolici naziva "kupa".
Povijest[uredi | uredi kôd]
U blizini naselja Kupari, u Kuparskom polju nalazi se utvrđena stambena kuća koja sagrađena 1623. godine za obranu mjesta od gusara. Zgrada je imala sva obilježja utvrde s nadsvedenim prizemljem, a na katu i stubištu i danas postoje puškarnice. Vrata su bila zaštićena rešetkom koja se dizala i spuštala.
Svoj ubrzani razvoj Kupari su doživjeli u drugoj polovici 20. stoljeća kad je izgrađen hotelsko - turistički kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije. U sklopu ovog kompleksa nalazila se i Titova vila koja je ugostila brojne svjetske ugledne državnike i druge dostojanstvenike.
Tijekom Domovinskog rata Kupari su bili pod okupacijom JNA i četničkih postrojbi i u potpunosti su uništeni, a privatne kuće i hoteli su opljačkani te većim dijelom i spaljeni.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo u Kuparima se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i poljodjelstvu.
U hotelsko - turističkom kompleksu Kupari postoji šest potpuno uništenih i devastiranih hotela: Mladost, Grand, Goričina, Pelegrin, Kupari i Galeb te "Titova vila" koji čekaju obnovu. Obnovom ovog hotelskog kompleksa obnovilo bi se i znatno ojačalo gospodarstvo Kupara i cijele Župe dubrovačke.
Šljunčano - pješčana plaža u Kuparima je jedna od najljepših plaža Dubrovačko-neretvanske županije.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Kuparima je djelovala ciglana, vlasništvo saborskog zastupnika i vlastelina Brnje Caboge, vlasnika prvog automobila u Dubrovniku.[1][2][3]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Kuparima prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 808 stanovnika većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[4]
| broj stanovnika | 161 | 145 | 105 | 170 | 198 | 242 | 245 | 273 | 354 | 553 | 808 | 950 | |||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Brnja Caboga, vlasnik kuparske ciglane, saborski zastupnik
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Kupari, djelovali od 1975. do 1979. godine
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvatski radio, Radio Dubrovnik Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2017. Autor i urednik Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 9. svibnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ Dubrovački dnevnik Autor: dubrovackidnevnik.hr: POGLED U PROŠLOST Ovako je izgledao prvi automobil u Dubrovniku, 16. veljače 2014. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ Dubrovački dnevnik Prvi dubrovački automobil (pristupljeno 7. travnja 2017.)
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
.gif){kind=small}
