Gornji Brgat
Gornji Brgat | |
---|---|
Gornji Brgat na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Župa dubrovačka |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 260 m |
Zemljopisne koordinate | 42°38′39″N 18°09′30″E / 42.64412°N 18.15825°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 191 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 199 |
Broj stanovnika Gornji Brgat (Župa dubrovačka, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
2001. | 1622 |
2011. | 199 |
2021. | 178 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 20207 Mlini |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Crkva Sv. Ane na Brgatu
|
Gornji Brgat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Župa dubrovačka.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Gornji Brgat se nalazi na raskrižju cesta Dubrovnik-Mokošica-Trebinje, 5 km sjeveroistočno od Dubrovnika, na odvojku ceste koja od Jadranske turističke ceste povezuje Dubrovnik s Trebinjem i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. 1 km sjeveroistočno od mjesta Gornji Brgat nalazi se istoimeni granični prijelaz.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U rujnu 1991. godine Gornji Brgat je bio prvo mjesto u bližoj okolici Dubrovnika na koje je Jugoslavenska narodna armija u sprezi s četnicima iz Trebinja i mjesta Ivanica izvršila napad. Gornji Brgat je postao jako važno uporište Hrvatske vojske koje je sve do 24. listopada 1991. godine uspješno odoljevalo dvadesetorostruko brojnijem i moćnijem neprijatelju.
Sveta Ana na Brgatu (nova crkva svete Ane na Brgatu, na slici) se počela gradit 1912. a posvetio ju je 26. travnja 1914. dubrovački biskup Josip Marčelić. Stara crkva svete Ane (u pozadini s desne strane na slici) spominje se prvi put 1366. kao crkva sv. Petke a pripada u krug onih župskih crkava najstarijim u tom kraju pošto je Dubrovačka republika učvrstila svoje granice prema istočnim državama u XIV st.(intorno dei e di sancta Petcha).
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gornjem Brgatu živi 199 stanovnika. Stanovnici su uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[1]
Kretanje broja stanovnika[uredi | uredi kôd]
broj stanovnika | 240 | 192 | 188 | 222 | 274 | 192 | 166 | 184 | 177 | 191 | 204 | 191 | 214 | 183 | 191 | 199 | 178 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|