Lausanne

Lausanne
Grb
Osnovni podatci
Kanton	Vaud
Distrikt	Lausanne (distrikt)
Jezik	francuski
Stanovništvo	128.432 (2006.)
Površina	41.37 km2
Visina	375-900 m
Koordinate	46°31′N 6°38′E / 46.517°N 6.633°E
Poštanski broj	1000-1018
Gradonačelnik	Daniel Brélaz (Zeleni)
Službena stranica	www.lausanne.ch
Karta

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman). Lausanne je glavni grad kantona Vaud i distrikta Lausanne. U gradu se nalazi sjedište Međunarodnog olimpijskog odbora.

Povijest

Područje današnjeg grada Lausanne je bilo naseljeno u 4. tisućljeću pr. Kr. Na mjestu tog naselja, Rimljani su sagradili vicus, imenom Lousonna, 15. pr. Kr., koji se nalazio na mjestu današnje četvrti Vidy. Ovo naselje se održalo, sve do pada Rimskog Carstva, kada su se stanovnici, zbog čestih napada Germana, preselili na obližnji brežuljak, danas gradsko središte.

Lausanne je jedna od etapa ceste Via Francigena, kojom su hodočasnici išli u Rim. Kasnije su gradom vladali savojski vojvode i biskup od Lausanne. Grad je potpao pod Bern u razdoblju od 1536. do 1798., kada su izg grada odnijeta mnoga kulturna bogatstva. U vrijeme Napoleonskih ratova, mijenja svoj status. 1803. godine, postaje glavno mjesto novoosnovanog kantona Vaud, ulaskom u Švicarsku Federaciju. Od 1950-ih, do 1970-ih u grad se doseljuje veliki broj talijanskih imigranata. Iako je grad bio tradicionalno poprilično miran, u 1960-ima i 1970-ima se dogodio niz demonstracija mladeži protiv policije i visokih cijena ulaznica za kino.

Na referendumu 1992. godine, građani grada su odbili ugostiti Zimske olimpijske igre, što je bilo vrlo čudno za grad u kojem se nalazi Međunarodni olimpijski odbor.

Zemljopis

Najvažnije zemljopisno obilježje grada je Ženevsko jezero. Lausanne je izgrađen na južnim nizinama švicarskog platoa, s razlikama u visini od 500 m između južnog obalnog područja i sjevera grada.

U središtu grada se prije nalazila rijeka Flon, koja je nadkrivena u 19. stoljeću. Rijeka se danas nalazi ispod ulice Centrale. Nizinski dio bivše rijeke, također doprinosi razlikama u visini. Grad ima nadimak "europski San Francisco", zbog velikih uspona gradskih ulica.

Lausanne se nalazi između vinskih regija Lavaux (istočno) i la Côte (zapadno). Područje utjecajne zone grada ima oko 250.000 stanovnika.

Obrazovanje

U gradu se nalazi nekoliko svjetski slavnih obrazovnih ustanova, osobito na području turizma.

Škola hotelijerstva u Lausanni
Švicarski federalni tehnološki institut - Lausanne
Međunarodni institut za menadžment (IMD)
Sveučilište u Lausanni (Université de Lausanne)
Conservatoire de Lausanne Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. lipnja 2008. (Wayback Machine)

Kultura

Bogati glazbeni život grada održavaju Orchestre de Chambre de Lausanne i Ensemble Vocal. Svake godine se održava Festival grada početkom srpnja. Također se održavaju i filmski festivali, Bachov festival ("Le Festival et Concours Bach de Lausanne") i Noć muzeja ("La Nuit de Musées").

Lausanne je dom baleta Béjart.

Muzeji

Musée Olympique Lausanne (Olimpijski muzej)
Musée de l'Elysée (Elizejski muzej)
Fondation de l'Hermitage (Zaklada Hermitage)
Kolekcija l'Art Brut
mudac (Musée de design et d'arts appliqués contemporains)
Musée Historique de Lausanne Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. srpnja 2007. (Wayback Machine) (Povijesni muzej Lausanne )
Cabinet des Médailles cantonal
Espace Arlaud Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2006. (Wayback Machine)
Espace des Inventions (Znanstveni centar za djecu)
Fondation Claude Verdan (fr.) - Musée de la main (Muzej Ruke)
Vivarium de Lausanne
Forum d'architectures de Lausanne
Forum de l'Hôtel de Ville (Forum gradske vjećnice)
Musée cantonal d'Archéologie et d'Histoire (Kantonalni muzej arheologije i povijesti)
Musée cantonal des Beaux-Arts Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2006. (Wayback Machine) (Kantonalni muzej lijepih umjetnosti)
Musée cantonal de Géologie (Kantonalni geološki muzej)
Musée et jardins botaniques cantonaux (Kantonalni muzej i botanički vrt)
Musée de Pully (Muzej Pully)
Musée romain de Lausanne-Vidy (Rimski muzej Lausanne-Vidya)
Musée de la Villa romaine de Pully
Musée cantonal de Zoologie (Kantonalni zoološki muzej)
Roseraie de la Vallée de la Jeunesse (Ružičnjak)
Etablissement horticole de la Bourdonnette - serres de la Ville (Hortikulturalna ustanova - općinski staklenici)

Sport

Sport je vrlo popularan u Lausanni, s vodenim sportovima koji su mogući na obližnjem jezeru i planinskim na obližnjim planinama. Također je dosta popularan i biciklizam. Godišnje atletsko natjecanje Athletissima, obuhvaća trčanje kroz grad, biciklizam, maraton i druge sportske discipline.

Međunarodni olimpijski odbor Sjedište (službena stranica)
Fédération Internationale des Sociétés d'Aviron (FISA) Međunarodno veslačko tijelo (službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. veljače 2022. (Wayback Machine))
Fédération Internationale d'Escrime (FIE) Međunarodno tijelo za prekršaje (službena stranica)
Lausanne-Sport nogometni klub (službena stranica)
Lausanneski hokejski klub Klub (LHC) (službena stranica)
Lausanne-Morges Basket (LMB) (službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2006. (Wayback Machine))
Lausanne-Ville / Prilly Basket (službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2007. (Wayback Machine))
Lausanne Indians Baseball (službena stranica)
Međunarodna bejzbolska federacija (službena stranica)
Međunarodna plivačka federacija (službena stranica)
Međunarodna klizačka udruga (službena stranica)

Prijevoz

Javni prijevoz

Javni prijevoz u gradu se odvija autobusima i metroom (kojim upravlja TL Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2011. (Wayback Machine)), nacionalnim i regionalnim vlakovima (CFF, LEB Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2011. (Wayback Machine)) i brodovima (CGN ). Većina javnog prijevoza se odvija trolejbusevima.

Lausanne će biti prvi gradu Švicarskoj koji će imati metro s gumama, a prva linija će biti otvorena 2008. godine.

Ceste

Lausanne je spojena s autocestom A1 na istočnoj strani (veza sa Ženevom i Zürichom) i s autocestom A9 na sjevernoj i istočnoj strani (veza s Italijom).