Lič

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lič
Lič na karti Hrvatska
Lič
Lič
Lič na zemljovidu Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Fužine
Površina 35,557 km²
Zemljopisne koordinate 45°16′30″N 14°43′01″E / 45.275°N 14.717°E / 45.275; 14.717Koordinate: 45°16′30″N 14°43′01″E / 45.275°N 14.717°E / 45.275; 14.717
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 584
 - Gustoća 16,42 st./km²
Pošta 51323 Lič
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE
LičZeljko.jpg
Središte Lića

Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.

Lič su osnovale 49 obitelji Bunjevaca Krmpoćana 1605-1606 godine koje su pripadale skupinama Krmpotića, Sladovića i Vojnića, i uz dozvolu grofova Zrinskih podno brda Gradina uz Ličko polje, podigli sebi selo. Između 1608. i 1614. selo se počelo iseljavat natrag prema moru, da bi se ponovno naselilo novim bunjevačkim stanovništvom koje 1627. dolazi iz područja senjskog zaleđa. U drugoj seobi dođoše Deranje, Blaževići, Prpići, Tomići, Tomljanovići, Jovanovići, Pilipovići, Blaževići, Marasi, Krpani, Pavličevići, Pavelići (koji su uskoro opet otišli), Peričići, Šojati, Vukelići, Radoševići i Starčevići. Radoševići i Starčevići su i danas tamo najbrojnije stanovništvo, koje pretežno živi od poljoprivrede (krumpir). Jedina se obitelj Budiselić, iz prve seobe Bunjevaca, 1604-5 godine očuvala do danas u Liču, dok su svi ostali došli drugom seobom 1627.

Godine 1733. navodno se u polju pokraj sela ukazala Blažena Djevica Marija u snijegu te je na tom mjestu podignuta malena kapelica.

U blizini se nalazi maleno jezerce Potkoš namijenjeno uzgoju riblje mlađi.

O naseljavanju prvih stanovnika Liča

O seobi prvih stanovnika u Lič 1604-5 godine navode se Bunjevci iz skupine:

A) Krmpoćana: Batinović, Mihovilović, Šimunović, Skorupović (Tomo, Ivan, Milašin), Petrović, Marković, Mikulić, Burulović, Oporković, Butorčić, Miletić, Malovridnjak, Budiselić, Kriljvica, Pećanić, Leršić, Dragovanić, Vukoslavić, Kovač, Hromac, Matijević, Kmjac, Cvitić i Božić. Knez njihov Domijan Petrović i njegov sinovac Tadija imali su i prezime Krmpotić.

B) Bunjevci iz skupine Vojnića: Vojnići, Milinkovići, Galešići, Matijevići, Petkovići, Vojnovići, Gadelići, Pavličići, Jurjevići i Stojevići (Stojčevići?)

C) Bunjevci iz skupine gvozdenovih ljudi: Gvozdenovi ljudi nazvani su po njihovom knezu Gvozdenu Sladojeviću. Među njima su sljedeća prezimena: Sladović, Balinović, Mikulić, Karanović, Volovac, Ilinić, Lovrić, Vilenica, Brešković, Veljanić, Burolić, Mihovilović i Martinović.

Galerija