Prijeđi na sadržaj

Ljubičasta kruščika

Izvor: Wikipedija
Ljubičasta kruščika
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Liliopsida
Red:Asparagales
Porodica:Orchidaceae
Rod:Epipactis
Vrsta:E. purpurata
Dvojno ime
Epipactis purpurata
Sm.
Baze podataka

Ljubičasta kruščika (purpurna kruščika; lat. Epipactis purpurata) europska je vrsta orhideja koja pripada redu Asparagales. Raste u područjima do 1000 metara nadmorske visine, u sjenovitim listopadnim šumama. Prirodno raste na Sredozemlju (Italija, Grčka, Hrvatska, Srbija[1]) i na području Alpa (Njemačka i Švicarska), a oprašivanjem je prenesena i u Baltičke zemlje, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Građa

[uredi | uredi kôd]

Ljubičasta kruščika naraste 20-80 cm visine. Stabljika joj je čvrsta i ljubičasta, a po njoj je biljka i dobila ime. Njezinih 4-10 listova obavijaju stabljiku, jajasta su oblika. Dugi su 5-10, a široki 2–5 cm. Cvat je 5–30 cm dug s puno žučkastozelenih cvjetova. Vanjski listići ocvijeća su jajastolancenasti, na vrhu zašiljeni i 10–12 mm dugi. Unutarnji listići ocvijeća znatno su kraći. Medna usna je 8–10 mm duga i dvodijelna. Hipohil ima oblik zdjele. Izvana je zelenobijele boje, dok je unutra crvenkastoljubičast. Ephil je oblika srca, 4–5 mm dug i 5 mm širok, nagore je zaokrenut i bijelih je rubova. Cvate od sredine srpnja do konca rujna.

Genetika

[uredi | uredi kôd]

Ljubičasta kruščika ima dva para kromosoma, a svaki par sadržava 20 kromosoma (2n=40).

Ekologija

[uredi | uredi kôd]
Ljubičasta kruščika u Švabsko-franačkim planinama

Ljubičasta kruščika pojavljuje se u različitim tipovima šuma, osobito u europskim bukovim šumama i šumama s dominantnom jelom i smrekom na vlažnom tlu. Pedološki kruščika raste uglavnom na vlažnim i blago kiselim tlima. Zbog svoje male ovisnosti o fotosintezi može se naći i u sjenovitim šumama, pa tako mogu rasti i u gustim borovim šumama. Pošto borove šume ne odgovaraju mnogo niskom raslinju prava je rijetkost postojanja neke biljke u području takve šume. Osim ljubičaste, postoji i srodna Bijela kruščika, koja je također otporna na kiselija tla.

Biljne zajednice u kojima raste ljubičasta kruščika:

Prisutnost

[uredi | uredi kôd]

Ljubičasta kruščika prirodno raste na Mediteranskom području (Italija, Hrvatska, Grčka) i na području Alpa. Oprašivanjem i distribucijom ljubičasta kruščika može nači na Baltiku (Litva, Danska[2]), u Francuskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Pošto je otporna i na kiselo tlo i na hladnoću uspjela se održati i u Ujedinjenom Kraljevstvu.[3] Prema nekim izvorima viđena je i na Kavkazu.

Njemačka

[uredi | uredi kôd]

Ljubičasta kruščika najrasprostranjenija je u Hessenu, Saarlandu, Baden-Württembergu i Thüringenu. U drugim njemačkim saveznim pokrajinama znatno je rjeđa. U cijeloj Njemačkoj ljubičasta kruščika je zakonom zaštićena biljka, a zahvaljujući strogim mjerama zaštite nije ugrožena.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. V. Djordjevic, G. Tomovic, D. Lakucis. 2010. EPIPACTIS PURPURATA SM. (ORCHIDACEAE) – A NEW SPECIES IN THE FLORA OF SERBIA (PDF). Arch. Biol. Sci., Beograd. 62 (4): 1175–1179. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 20. ožujka 2015.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. Signe Frederiksen et al., Dansk flora, str. 117. 2. poglavlje, Gyldendal 2012. ISBN 8702112191.
  3. J. Williams, A. Williams, N. Arlott (1978): A Field Guide to the Orchids of Britain and Europe. ISBN 0002193140.