Ljubo Boban

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. - Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ljubo Boban rodio se u Solinu 10. svibnja 1933. godine. 1952. godine završio je Učiteljsku školu u Šibeniku. Nakon toga je radio kao učitelj. 1959. godine diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Institutu društvenih nauka u Beogradu, a krajem 1963. godine počinje raditi kao asistent na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1964. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,[1] nakon čega postaje docentom. 1971. godine postaje izvanredni profesor i utemeljuje Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. 1975. godine postaje redovnim profesorom, te izvanrednim, a 1986. godine redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1991. godine članom je Predsjedništva HAZU. Predavao je i na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Napisao je mnoštvo stručnih rasprava i povjesničarskih monografija. Bavio se poviješću Hrvata i Hrvatske nakon 1918. godine, Državom SHS, zatim zbivanjima u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Istraživao je i teme vezane za povijest hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, posebice djelovanjem Hrvatske seljačke stranke.

Poznat je pod argumentiranom i odlučnom pristupu polemikama o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije. Isti argumentirani i odlučni stav je zauzeo u borbi protiv antihrvatske mitomanije u svezi sa sabirnim logorom u Jasenovcu i problemom utvrđivanja broja žrtava (kako u Jasenovcu, tako i na području cijele Hrvatske). Pobijao je znanstveno neutemeljene i politikantske tvrdnje srbijanskih publicista i povjesničara, koji su pokušavali Hrvate prikazati kao genocidni narod.

Otkako je Srbija uz pomoć Crne Gore napala Hrvatsku, znanstveno se bavio problemom hrvatskih granica. U tom je razdoblju bio predsjednikom stručne skupine za razgraničenje Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Posebice je dao veliki doprinos svojom neumornom obranom i dokazivanjem hrvatskog prava na granicu u Savudrijskoj vali i oko poluotoka Prevlake, ali i na ostalim ključnim graničnim točkama.

Umro je u Zagrebu od posljedica srčanog udara. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Sporazum Cvetković-Maček, Beograd, 1965. (doktorska disertacija)
  • Svetozar Pribićević u opoziciji: (1928.-1936.), Zagreb, 1973.
  • Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928-1941.: iz povijesti hrvatskog pitanja, 1-2, Zagreb, 1974.
  • Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade: 1941-1943.: izvještaji informatora o prilikama u Hrvatskoj, Zagreb, 1985.
  • Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941.-1943., 1-2, Zagreb, 1988.
  • Kontroverze iz povijesti Jugoslavije: dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije, sv. 1: Dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije 1987., sv. 2 1989., sv. 3 1990., Zagreb, 1987.-1990. (2. izd. sv. 1: Dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije i sv. 2, Zagreb, 1989.)
  • Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, Zagreb, 1992. (2. izd. Hrvatske granice: od 1918. do 1992. godine, 1992.; 3. izd. Hrvatske granice: od 1918. do 1993. godine, 1993.; 4. izd. Hrvatske granice: od 1918. do 1993. godine, 1995.; 1. engl. izd. Croatian borders: 1918-1993, 1993.)
  • Domovinski odgoj: priručnik za hrvatske vojnike, dočasnike i časnike, 1995. (suautor)[nedostaje izvor]
  • Dr Tomo Jančiković: HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista, Zagreb, 1996.

Članci[uredi VE | uredi]

Nepotpun popis:

  • Iz britanske politike prema Hrvatskoj seljačkoj stranci potkraj 1943. i početkom 1944. godine // Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, sv. 10, (1980.), str. 1. - 109.
  • Hrvatska 1941.: Rasprava u povodu 50. obljetnice početka antifašističke borbe // Časopis za suvremenu povijest, sv. 23, br. 1-3, str. 57. - 104., (1991.), (suautor)[3]
  • Kada je i kako nastala Država Slovenaca, Hrvata i Srba // Časopis za suvremenu povijest, sv. 24, br. 3, (1992.), str. 45. – 60.
  • Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država, // Kačić: zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja = acta Provinciae ss. Redemptoris Ordinis Fratrum Minorum in Croatia. 25, 1993., str. 763. - 775.
  • Kršćanska demokracija u hrvatskoj stranačko-političkoj tradiciji // Politička misao: časopis za politologiju, sv. 32, br. 2, (1995.), str. 199. - 206.
  • Odjeci i posljedice atentata na Stjepana Radića // Vjesnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 4 (1995.), 6/7, str. 7. - 15.[4]
  • Granice Istre u programima hrvatskih političkih stranaka u drugom svjetskom ratu // Pazinskom memorijalu, zborniku Čakavskog sabora, (1995.)

Prireditelj:

  • Bio je suprirediteljem članka Istina o takozvanom Ličkom ustanku 1932. godine u Brušanima, 1990., autora Ivice Abramovića. (Časopis za suvremenu povijest, sv. 22, br. 1-2, str. 187. - 207.)[5]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Spomenica Ljube Bobana (1933.-1994.), Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.
  • Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum, 7/2014. (Hrčak)

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Marijan Maticka, In memoriam: prof. dr. Ljubo Boban (1933. - 1994.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sv. 27, Zagreb, 1994. (Hrčak)
  1. Josip Mihaljević, Povjesničarsko razbijanje dogmi u partijskoj državi – slučaj Ljube Bobana 1964., str. 18., u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti: program rada i sažetci izlaganja, Filozofski fakultet Zagreb, 27. studenoga 2015., bib.irb.hr, pristupljeno 1. lipnja 2018.
  2. Gradska groblja Zagreb - B, pristupljeno 19. studenoga 2016.
  3. Hrvatska 1941. Rasprava u povodu 50. obljetnice početka antifašističke borbe, infoz.ffzg.hr, pristupljeno 28. travnja 2018.
  4. Boban, Ljubo, katalog.hazu.hr, pristupljeno 19. studenoga 2016.
  5. Ivica Abramović, Istina o takozvanom Ličkom ustanku 1932. godine u Brušanima // Časopis za suvremenu povijest, sv. 22, br. 1-2, (1990.), str. 187. - 207. (Hrčak)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • životopis na www.enciklopedija.hr
  • životopis na hbl.lzmk.hr
  • Kršćanska demokracija u hrvatskoj stranačko-političkoj tradiciji, // Politička misao: časopis za politologiju, sv. 32, br. 2, str. 199. - 206., (1995.) (Hrčak)