Savudrijska vala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Satelitska snimka Savudrijske vale

Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev[1] (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv [2] ; je zaljev površine 19 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Dio je Tršćanskoga zaljeva. Sjeverno je rt Madona, a južno savudrijski rt (rt Gornja Savudrija). Obala Savudrijske vale (zaljeva) dijelom pripada teritoriju Republike Hrvatske, a dijelom teritoriju Republike Slovenije. [nedostaje izvor]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Na slovenskom dijelu nalaze se Piran, Portorož i Lucija, a na hrvatskom Crveni Vrh i Kanegra. Unutar zaljeva postoje manji zaljevi i uvale: uvala Fazan (Fažan)[nedostaje izvor], Sičjolski zaljev (slov. Sečoveljski zaliv), Portoroški zaljev (slov. Portoroški zaliv).

Piranske solane[uredi VE | uredi]

Piranske solane [3] u Savudrijskoj vali bile su bile smještene u dvije doline, trenutačno su postojeće samo jedne kod Sičole (Sićole-Sečovlje). [4] Solane u Sičoli, ukupne su površine 5,763.354 m², smještene na desnoj i lijevoj obali rijeke Dragonje. Solane na desnoj obali Dragonje, zvane Lera, površine su 2,635.130 m², a na lijevoj obali, zvane Fontanigge [5] , bile su površine 3,128.221 m², a one bivše u Fazanu kod Lucije 346.698 m². Solane u dolini Strunjana nisu u Savudrijskoj vali, a zauzimaju površinu od 168.897 m². Ukupna površina svih Piranskih solana iznosila je 6,278.943 m². Površina pojedinoga bazena za kristalizaciju iznosila je oko 120 m², a njih je ukupno bilo 7034. U trenutku otkupa solane su se sastojale od 525 malih solana, koje su neovisno jedna od druge proizvodile sol, a bile su u posjedu 296 posjednika. Sve ove solane proizvodile su na godinu oko 26,900.000 kg soli, što na 1 m² površine solanā iznosi oko 4,6 kg soli. [nedostaje izvor]

Granica između Slovenije i Hrvatske[uredi VE | uredi]

Razgraničenje na području tog zaljeva i okolnoga mora je predmetom međunarodnog arbitražnog spora između Slovenije i Hrvatske. Slovenija je intenzivirala aspiracije prema hrvatskom pomorju i pripadajućem moru u ratnim godinama, kad je za Domovinskoga rata Hrvatska bila trećinom okupirana od srpskih snaga a uz to je bila u nepovoljnom međunarodnom diplomatskom okružju. [nedostaje izvor]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 210.

    drágonjskī (ž , s ) prid [G -ōga, -ōg] koji se
    odnosi na Dragonju D~ zaljev geog dio Tršćan-
    skog zaljeva na utoku rijeke Dragonje u more,
    između rtova Madone i Gornje Savudrije

  2. Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, Poimenovanja Piranskega zaliva, Založba ZRC, Ljubljana, 2014., ISBN 978-961-254-701-1, (COBISS), str. 12.
  3. Zalar, Matej Potepanja 4, Slovenska in Hrvaška Istra, 15 izletov v notranjost, As-Press d.o.o., Ljubljana, 2011. ISBN 978-961-92578-5-2 (COBISS), str 80.
  4. Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, Poimenovanja Piranskega zaliva, Založba ZRC, Ljubljana, 2014., ISBN 978-961-254-701-1 , (COBISS), str. 57.
  5. Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, Poimenovanja Piranskega zaliva, Založba ZRC, Ljubljana, 2014., ISBN 978-961-254-701-1, (COBISS), str. 57.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]