Prijeđi na sadržaj

Modra kozokrvina

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Lonicera caerulea)
Modra kozokrvina
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Dipsacales
Porodica:Caprifoliaceae
Rod:Lonicera
Vrsta:Lonicera caerulea
Dvojno ime
Lonicera caerulea
L., 1753.
Baze podataka

Modra kozokrvina (haskap, sibirska borovnica, plava kozja krv, modra kozja krv, lat. Lonicera caerulea), biljka je iz porodice Caprifoliaceae. Plavi plodovi ove biljke jestivi su. Udomaćena je u Europi te dijelovima Azije i Sjeverne Amerike.[1]Kod nas raste na Velebitu i u Gorskom kotaru, no dosta je rijetka, te se kod nas smatra otrovnom i nejestivom.[2] Nekada je kao voćka uzgajana samo u Aziji i dijelovima Rusije dok joj se danas uzgoj sve više širi i u Europskim zemljama. Naziva je se i kamčatskom borovnicom a koriste se i nazivi haskap te majska jagoda. Broj kultiviranih odlika stalno raste ("Berry Blue","Blue Velvet", "Blue Bell", "Maistar", "Fialka", "Wojtek", "Altaj", "Amur", "Nimfa", "Sinaja ptica", "Goluboe vereteno", "Sirius"). Biljka je i ljekovita, posebice je cijenjena u Rusiji i Japanu. Samo je u Rusiji uzgojeno oko 50 kultiviranih odlika. Na uzgoju haskapa dosta se intenzivno radi i u Kanadi te Poljskoj.

Listopadni grm visine do 2 m. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 3 – 8 cm, 1 – 3 cm široki, cvijet žuto bijel, 12 – 16 mm veličine. Plodovi crno plavi, promjera oko 1 cm (plodovi kultiviranih sorti su znatno veći).

Plodovi kultivirane sorte

Sastav plodova

[uredi | uredi kôd]

Sadrže oko 5-10 % šećera, od 1,5 do 4,5 % voćnih kiselina, te oko 0,8 % pektina. Vitamina C ima u bobicama oko 30 d0 50 mg/100g. Sadržaj polifenola je oko 1014 mg /100 g, antocijana oko 949 mg / 100 g.[3]

Ljekovitost

[uredi | uredi kôd]

Svježe bobice koriste se kao tonik i izvor vitamina. Snižavaju krvni tlak, jačaju stijenke krvnih žila, smanjuju posljedice ateroskleroze, liječe anemiju, jačaju imunološki sustav, potiču rad probavnog sustava, smanjuju krvarenje, imaju antioksidantivno djelovanje (sprječavaju starenje stanice) i antitumorsko djelovanje. Bobice modre kozokrvine mogu vezati i ukloniti soli teških metala iz tijela. Sok od svježih bobica ima svojstvo pospješenja zacjeljivanja rana, liječi razne kožne bolesti: trofične čireve, ekceme, psorijazu itd. Sok nanositi na zahvaćenu površinu kože 10 – 14 dana. Infuzije i dekokt listova i cvjetova djeluje protuupalno, imaju antimikrobna i dekongestivna svojstva. Uzimaju se oralno kod bolesti bubrega i mokraćnog sustava, edema i proljeva. Taj se čaj također može koristiti za grgljanje te pranje očiju kod raznih upalnih bolesti. Čajni oparak grana i kore uzima se za edem, upalu debelog crijeva, dobar je za pranje rana, liječi opekline, koristi se za grgljanje kod prehlade.[4]

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Manfred A. Fischer, Wolfgang Adler, Karl Oswald: Exkursionsflora für Österreich, Liechtenstein und Südtirol. 2., verbesserte und erweiterte Auflage. Land Oberösterreich, Biologiezentrum der Oberösterreichischen Landesmuseen, Linz 2005, ISBN 3-85474-140-5.
  • Гидзюк,И.К. Синеплодная садовая жимолость ,Томск 1978.
  • Звонарев, Н. М. Облепиха, жимолость, ирга. Москва 2011. ISBN 978-5-227-02705-4
  • Якубов В. В. Растения Камчатки // Растения Камчатки : Полевой атлас. — M.: Путь, Истина и Жизнь, 2007. — С. 224—225. — 264 с. — 1000 экз. — ISBN 978-5-98024-023-3.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

https://www.vrtlarica.hr/sibirska-borovnica-haskap/

https://www.plantea.com.hr/sibirska-borovnica/

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lonicera+caerulea

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Anderson, H.A. Berries A global history, London 2018., str. 137.
  2. Forenbacher, S. Velebit i njegov biljno svijet, Zagreb 2001., str. 625.
  3. https://haskap.ca/consumers/health-benefits/
  4. Zvonarev, N. M. Oblepiha, žimolost, irga Moskva 2011., str. 44.