Lucijan Kordić

Izvor: Wikipedija
Lucijan Kordić
Puno ime Lucijan Kordić
Rođenje 9. lipnja 1914.
Grljevići, Ljubuški
Smrt 16. lipnja 1993.
Široki Brijeg
Zanimanje svećenik
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste poezija
Portal o životopisima

Lucijan Kordić (Grljevići Ljubuški, 9. lipnja 1914.Široki Brijeg, 16. lipnja 1993.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački[1] pjesnik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završio je u Rasnu, gimnaziju na Širokom Brijegu, filozofsko-teološki studij u Mostaru. U jesen 1945. otišao je u Rim studirati slavistiku, ali je studij prekinuo zbog bolesti. Godine 1951. pohađao je predavanja iz francuske književnosti u Fribourgu (Švicarska). U Švicarskoj je od 1954. pastoralni radnik - ravnatelj misije u Zurichu, pokretač kluba Kulturni susreti, a onda se devedesetih godina vraća u zavičaj.[2] Društvo hrvatskih književnika u spomen na ovog velikog emigrantskog pjesnika dodjeljuje nagradu Lucijan Kordić.

Bio je suosnivač i dvadesetogodišnji urednik drugog po važnosti i veličini hrvatskog emigrantskog nakladnika ZIRAL-a.[3]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Zemlja (pjesme, 1951.)
  • Od zemlje do neba (pjesme, 1953.)
  • Pod arkadama neba (pjesme, 1955.),
  • Crvena dijagonala (lirski eseji, 1959.)
  • Kroz plave zore (pjesme u prozi, 1961.)
  • Grob u katedrali (pjesme, 1962.)
  • Exodus (pjesme, 1964.)
  • Svibi i ribizi (pjesme, 1968.)
  • Plime neizmjerja (izabrane pjesme, 1970.)
  • Livade snova i vjetrova (pjesme, 1970.)
  • Iseljenička lirika (antologija, 1974.)
  • Krateri i gejziri (lirski eseji i pjesme, 1978.)
  • Probuđene tipke (pjesme, 1984.)
  • Fremde Blumen (izabrane pjesme na njemačkom i hrvatskom, 1987.)
  • Mučeništvo Crkve u Hrvatskoj (povijesni zapisi i dokumenti, 1988.)
  • Čudo siromašnih koraka (izabrane pjesme, 1990.)
  • Fragmenti jednoga života (1993/94.)
  • Pokošeno vrijeme (izabrane pjesme i pjesme iz ostavštine, 1996.)
  • Zeleni plakati (pjesme, 1996.).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  2. Šimun Šito Ćorić: 45 hrvatskih emigrantskih pisaca; Sekcija DHK I Hrvatskoga centra P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu: Zagreb, 1991.
  3. Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [1] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 3. travnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]