Luka Džanko

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Luka Džanko
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 23. kolovoza 1945.
Mjesto rođenja Perković
Nacionalnost Flag of Croatia.svg Hrvat
Opis vojnoga službovanja
Čin Potpukovnik JNA.jpg Potpukovnik
General bojnik.jpg General bojnik
Ratovi Domovinski rat
Važnije bitke Operacija Maslenica
Operacija Bljesak
Operacija Oluja
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Načelnik GS OSRH.jpg Hrvatska vojska
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska JNA
Amblem HKoV.jpg Hrvatska kopnena vojska
Odlikovanja Red bana Jelačića Red hrvatskog trolista Red Nikole Šubića Zrinskog

Luka Džanko (Perković, 23. kolovoza 1945.), hrvatski general u mirovini.

Životopis[uredi VE | uredi]

General bojnik Luka Džanko je rođen 23. kolovoza 1945. u Perkoviću kod Šibenika. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) imao je čin potpukovnika. 1991. godine general Džanko je napustio JNA i pridružio se Oružanim snagama Republike Hrvatske (HV). U kolovozu 1991. postavljen je za prvog zapovjednika "Južnog bojišta". U travnju 1992. godine na čelo zapovjedništva Južnog bojišta postavljen je general Janko Bobetko, a general Džanko je postavljen za jednog od njegovih najbližih pomoćnika. Pod generalom Džankom uspješno je obranjena dolina Neretve od prodora srpskih snaga, posebice Ploče i Metković. 1993. godine, nakon oslobodilačkih operacija HV-a u dubrovačkom zaleđu, general Džanko postaje zamjenik zapovjednika "Operativne zone Split" generala Ante Gotovine, te u tom svojstvu odlazi u Zadar gdje je sudjelovao u pripremi Operacije Maslenica. Odmah nakon operacije Maslenica general Bobetko je zapovjedio premještaj generala Džanka u Zborno područje (ZP) Bjelovar, gdje je već od 1994. vodio pripreme za Operaciju Bljesak koja se trebala provesti u zoni njegove odgovornosti. Tijekom operacije Bljesak general Džanko sa svojim postrojbama napada srpske položaje iz smjera Nove Gradiške, te je zajedno sa svojim postrojbama prvi ušao u Okučane.[1] General Džanko je 1995. sudjelovao u Operaciji Oluja, tj. u borbama u "Sjevernom sektoru" na području Banovine, te je zapovjedao operativnim pravcem Hrvatska Kostajnica koji je bio u zoni odgovornosti generala Petra Stipetića.[1][2][3] General Džanko je umirovljen u činu general bojnika u ožujku 1996. godine.[1]

General Džanko je 2002. godine optužio generala Bobetka da su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zaduženi za sabirni logor Dretelj bili pod izravnim zapovjedništvom generala Bobetka, i da je general Bobetko samim time morao znati za mučenja muslimanskih zarobljenika koja su se tamo događala.[1][4]

2003. godine, general Džanko je postao osumnjičenik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu pod sumnjom da je kršio humanitarna prava na "Južnom bojištu" i na području Bosne i Hercegovine. General Džanko je od 24. do 25. srpnja u zagrebačkom sjedištu haaškog suda razgovarao sa istražiteljima, da bi kasnije bio oslobođen statusa osumnjičenika. General Džanko se pred istražiteljima u predistražnom postupku branio sam, te mu nakon svega Republika Hrvatska nije htjela podmiriti nastale odvjetničke troškove u iznosu od 160.000 kuna.[4][5][6][7]

General Džanko trenutno živi na relaciji Split - rodni Perković, gdje obrađuje svoj vinograd.[3]

Citati[uredi VE | uredi]

Wikicitati „Sramotno je da ni Hvidra ne spominje Norca. Želim da se pošteno istjera pravda oko Ante Gotovine, ali kad je Norac danas na robiji, nitko ga ne spominje. Svima onima koji su prolazili bojišta, Norac je apsolutno bio ispred Gotovine. Ne opravdavam za što je osuđen, jer za zločine treba odgovarati, ali u ratu se pošteno i iskreno borio, za razliku od svih drugih.[8]
(General Luka Džanko 2005. godine o generalu Mirku Norcu.)
Wikicitati „Samo 4. gardijska brigada ide grlom u jagode. Već su imali mrtve i ranjene i što se događa? Ukupno 11 poginulih i 63 ranjena. Budući da ovaj Centar zahtijeva da pišemo samo istinu ja bih postavio pitanje da li su načelnik Glavnog stožera, načelnik operativne zone, ne amnestiram ni samog sebe, suodgovorni za gubitak ovoliko ljudi u 4. brigadi.[9]
(General Luka Džanko 2008. godine na skupu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra domovinskog rata, o gubicima 4. gardijske brigade "Pauci" tokom Operacije Maslenica 1993. godine.)
Wikicitati „Obranio sam se od svojih jer su mi upravo oni spakirali ni manje ni više nego da sam odgovoran za kršenje humanitarnih prava u BiH, kao i za sve logore koji su tamo postojali! Učinila je to služba sigurnosti ondašnje Herceg-Bosne zajedno s hrvatskom službom sigurnosti. Da nisam imao originalne dokumente za moje djelovanje, od direktive predsjednika Tuđmana do Bobetkove zapovijedi, ja danas ne bih bio na slobodi.[10]
(General Luka Džanko 2003. godine nakon oslobođanja optužbi za kršenje humanitarnog prava na "Južnom bojištu".)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Eduard Šoštarić (16. travnja 2002.). I čuvari Dretelja bili su pod Bobetkovim zapovjedništvom. Nacional, preuzeto 2. prosinca 2013.
  2. Andrea Kuzmić (17. travnja 2009.). Opljačkani general Džanko: Najviše žalim za Tuđmanovim pištoljem i papinim medaljonom. Slobodna Dalmacija, preuzeto 2. prosinca 2013.
  3. 3,0 3,1 Nedjeljko Jusup (28. prosinca 2012.). General Luka Džanko odlikovao Vrsaljkovu Nadinsku ranu. Zadarski list, preuzeto 2. prosinca 2013.
  4. 4,0 4,1 Hrvoje Šimičević (9. studenoga 2010.). Vlada ne želi generalu Džanku platiti troškove obrane pred sudom u Haagu. Nacional, preuzeto 2. prosinca 2013.
  5. Počelo svjedočenje generala Luke Džanka. Index.hr (24. srpnja 2003.), preuzeto 2. prosinca 2013.
  6. Nastavljeno svjedočenje generala Luke Džanka. Index.hr (25. srpnja 2003.), preuzeto 2. prosinca 2013.
  7. (engl.) New Europe Brussels team (26. listopada 2003.). Hague tribunal drops charges against Dzanko. New Europe (www.neurope.eu), preuzeto 2. prosinca 2013.
  8. Pola uzvanika je namigivalo dok se zviždalo Mesiću. Slobodna Dalmacija (2005.), preuzeto 2. prosinca 2013.
  9. Nives Rogoznica (21. siječnja 2008.). Luka Džanko: Tko je odgovoran za gubitke u 4. gardijskoj brigadi?. www.057info.hr, preuzeto 2. prosinca 2013.
  10. Predrag Lucić (24. listopada 2003.). Informbiro: Oslobođen. Feral Tribune, preuzeto 2. prosinca 2013.