Dokanj
| Dokanj | |
|---|---|
 Proslava patrona crkve sv. Ilije u Doknju | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Tuzlanska |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Visina | 508 m m |
| Koordinate | 44°35′N 18°41′E / 44.59°N 18.68°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 1.827 |
| Poštanski broj | 75108 Tuzla |
 | |
  Dokanj Dokanj na zemljovidu BiH | |
Dokanj je naseljeno mjesto u sastavu općine Tuzla, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Prostorno pripada zemljopisnoj cjelini Majevice. Reljefno, Dokanj i cijela župa Breške najizraženiji su orografski oblik na području općine Tuzla. Hidrološki Dokanj i župa Breške pripadaju slivu Crnog mora. Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji savim pripada Pripanonskoj oblasti. Funkcionalno je Dokanj i cijela župa Breške potpuno okrenuta Tuzli.[1] Nalazi se u slivu rijeke Soline. Zbog brdsko-planinske naravi ovog područja, usklađeno se njime oblikovao se prostorni razmještaj, veličini i razvitak svih naselja ovog kraja.[2]
Dokanj pripada župi Breške. Prema šematizmu franjevačke provincije Bosne Srebrene u Doknju je 1856. bilo 26 katoličkih obitelji i 251 katolik, a prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u Doknju je bilo 510 katolika. Izmjenom župnih granica koncem 20. stoljeća Dokanj je ostao u župi Breške. Godine 1990/91. podignuta je u Doknju filijalna crkva sv. Ilije po projektu arhitekta Zlatka Hanžeka. Akademski slikar Mladen Ivešić izradio je oltarsku sliku, postaju Križnog puta i ponuđeno mu je osmisliti interijer. Prema podacima iz 2001. godine župe Breške u Doknju je bilo 293 katoličkih obitelji s 836 katolika.[3]
Kolovoza 2014. godine Dokanj je osjetio posljedice velikih poplava. Mjesni potočić Dulkerka, inače "tanak kao konac", zbog silovitog priljeva oborinskih voda s Majevice nakon trodnevnih pljuskova prerastao je u ogromnu rijeku dubine nekoliko metara i oko 10 – 20 metara širine koja je na nekim mjestima prokopala novo korito i proširila postojeće. U Solini i Doknju obilni pljusak je u malo vremena stvorio bujicu i nabujala rijeka je poplavila putnu infrastrukturu, uništila nekoliko lokalnih puteva, most prema lokalnoj crkvi, okolne pomoćne objekte, štale i prijetila ugroziti i kuće, oštetila kanalizacijsku mrežu, pojavila se klizišta. Dokanj i Brkani podno Majevice preživljavali su pravu dramu. Za razliku od poplavnog svibnja kad su ostali krajevi bojevali s klizištima i poplavama, Dokanj je prošao bez problema.[4][5]
Vodoopskrbna infrastruktura Doknja ni polovicom 2016. nije bila u potpunosti riješena.[6]
Regionalni put Tuzla – Dokanj – Spomenik – Šibošnica – Čelić.[1]
U Doknju djeluje KUD Sveti Ilija[7] i HKŠD Dokanj.[8]
Važni vjerski objekti su rimokatolička crkva sv. Ilije, kapela Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja,[9] kapela sv. Ante te na zapadnom kraju Doknja je pravoslavna crkva Presvete Bogorodice Trojeručice. Kod kapele sv. Ante je spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.
Stara katolička nekropola Jarići sa stećcima, na većini kojih je reljefno usječen znak križa, ujedno je vrlo staro katoličko molitvište sa spomenutom kapelom posvećenoj Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja.[10][11]
S obzirom na brojnost, dekorativnu i oblikovnu vrijednost, a posebno krajobrazne značajke, područje župe Breške kojoj pripada Dokanj može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa. Među najvažnije lokalitete sa stećcima ("mramorovima", "mađarskim grobljima") spada dokanjsko katoličko groblje, uz ona u Obodnici Gornjoj i Donjim Breškama.[1] Nekropola sa stećcima na brdu u Doknju uživa odlukom Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH donesenoj n 52. sjednici 21. – 23. studenoga 2011. produženi režim zaštite kulturno-povijesnih dobara za koje su ponesene peticije kojima je režim zaštite istekao u razdoblju od 30. kolovoza 2011. do 30. studenoga 2011. godine.[12]
Najstarije kulturne manifestacije ovog kraja su Listari i Lilanje. Motivirane su rađanjem prirode, proljeća i novog života i nose kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda, na koje se poslije slilo kršćanske običajne elemente.[1]
Narodna nošnja identična je kod svih župskih područja Drenačko-brežačko-lipničko-sprečke hrvatske skupine. Zajednička osobina te nošnje jest prevlast bjeline.[1]
Od 2000. u Doknju se svake godine organizira manifestacija Lilanja, u povodu blagdana sv. Ilije. Središnji događaj niza aktivnosti je lilanje. Manifestaciju organizira KUD "Sveti Ilija".[13]
Cijela ova župa izrazito je blizu tradicionalnom industrijskom središtu Tuzli te je funkcionalno podređena. Uvjeti u Doknju za voćarsku proizvodnju, stočarstvo i pčelarstvo idealni su. Zadnjih godina pokušava se obnoviti uzgoj vinove loze u Doknju i Nikolićima.[1]
- FK Bosna Dokanj, nogometni klub
- NK Dokanj, nogometni klub
- Lovački dom Stara Majevica
- Strelište Stara Majevica, kod Lovačkog doma
- Na strelištu se održava prvenstvo grada Tuzle u gađanju glinenih golubova.[14]
| Dokanj[15][16] | ||||||
| godina popisa | 1991.[17]* | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | ||
| Hrvati | 994 (54,40%) | 952 (88,06%) | 1.141 (94,92%) | 1 117 (97,81%) | ||
| Srbi | 569 (31,14%) | 12 (1,11%) | 55 (4,57%) | 23 (2,01%) | ||
| Muslimani | 20 (1,09%) | 24 (2,22%) | 3 (0,24%) | |||
| Jugoslaveni | 170 (9,30%) | 78 (7,21%) | 1 (0,08%) | |||
| ostali i nepoznato | 74 (4,05%) | 15 (1,38%) | 3 (0,24%) | 1 (0,08%) | ||
| ukupno | 1.827 | 1.081 | 1.202 | 1 142 | ||
* Pripojeno Crno Blato.
1990. godine Crno Blato ušlo je u sastav Doknja (Sl.list SRBIH, 33/90).[21]
Dokanj je danas mjesna zajednica općine Tuzle i spada u ruralno područje općine Tuzle. U njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 2.106 stanovnika u 640 domaćinstava.[22]
- fra Karlo Grabovičkić, rkt. svećenik, mučenik[23]
- Boris Pejić, akademski slikar[24]
- Marinko Banović, hrv. književnik
- Vedran Đulabić, prof.dr.sc., redovni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu[25]
- 1 2 3 4 5 6 Hrvatska zajednica Soli Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009. postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
- ↑ Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269.
- ↑ Franjevački samostan Tuzla Breške (pristupljeno 25. svibnja 2017.)
- ↑ (boš.) Tuzlanski.ba Dokanj: Lokalni potočić pretvorio se u ogromnu rijeku dubine nekoliko metara (VIDEO) 8. kolovoza 2014. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
- ↑ YouTube Drama u tuzlanskim selima
- ↑ Tip.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. srpnja 2016. (Wayback Machine) TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Tuzlarije S. P. : Održan koncert „U susret Božiću” 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)
- ↑ Župa Breške fra Franjo Martinović: Dani Velike Gospe - Breške 2013. 7. kolovoza 2013. (pristupljeno 27. studenoga 2017.)
- ↑ Župa Breške Album Dokanj. Kapela Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
- ↑ Župa Breške Mijo Franković: Stećci i nekropole na području župe Breške, 11. siječnja 2009. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
- ↑ Župa Breške Mijo Franković: Stećci u župi Breške, 17. studenoga 2010. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
- ↑ Kresevo.info Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Nacionalni spomenici u BiH 'Nekropola na Brdu, Deževice' i 'Muzej i crkva u Fojnici' , studenoga 2011. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
- ↑ (boš.) Youtube, kanal RTV SLON Tradicija se nastavlja - Lilanje u Doknju - Šećernica - 25.07.2015, Datum objavljivanja: 25. srp 2015. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ (boš.) Tuzla info Strelište Stara Majevica: Počelo prvenstvo Tuzle u gađanju glinenih golubova , 18. rujna 2016. (pristupljeno 20. studenoga 2017.)
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 20) (PDF). SL. L. SRBIH, 33/90. Pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
- ↑ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)
- ↑ Župa Breške Fra Franjo Martinović: 70-ta god. fra Karla Grabovičkića 13. srpnja 2015. (pristupljeno 11. listopada 2017.)
- ↑ Vedran Đulabić - Djelatnici. www.pravo.unizg.hr. Pristupljeno 6. srpnja 2022.
