Prijeđi na sadržaj

Radošić (Lećevica)

Koordinate: 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023
Izvor: Wikipedija
Radošić
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradLećevica
Najbliži veći gradSplit

Površina27,7 km2[1]
Koordinate43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023

Stanovništvo (2021.)
Ukupno155 [2]
– gustoća6 st./km2

Odredišna pošta21204 Dugopolje [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Radošić na zemljovidu Hrvatske
Radošić
Radošić

Radošić na zemljovidu Hrvatske

Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na 27,7 km2.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor,[4] što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[5] dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U 14. stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cega.[6]

Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Osmansko Carstvo u Bitki kod Klisa (1537.) selo je potpuno opustošeno i gotovo da nije bilo stanovnika u njemu. Nakon Kandijskog rata ga Mletačka Republika ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, pa su u Radošiću četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički su zaselci: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica.

Župa

[uredi | uredi kôd]

Katolička crkva posvećena je sv. Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom Šibenske biskupije.

Župnu kuću su 1941. godine zapalili talijanski fašisti i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Naselje Radošić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
693
764
780
808
907
1041
1000
1091
959
890
815
550
405
263
202
174
155
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nakon Drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštelu tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 1. str. 157
  5. Kužić, Krešimir. 2000. Promjene toponima sela Radošića iz 1386. g. Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Zadar, Hrvatska. str. 79–104
  6. Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 2. str. 386
  7. Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 10. prosinca 2023.