Radošić (Lećevica)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Radošić
Radošić na karti Hrvatska
Radošić
Radošić
Radošić na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Lećevica
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023Koordinate: 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E / 43.6046016306325; 16.298131942749023
Pozivni broj 021
Autooznaka ST
Radošić na karti Splitsko-dalmatinska županija
Radošić
Radošić
Radošić na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je kaštelaskog polja, u podnožju sjeverne strane brda Malačka. Proteže se na pedesetak kvadratnih kilometara. Ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede, šumarstva i lova.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor [1], što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[2], dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu Trogirske plemićke obitelji Cega [3]. Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da u njemu nije bilo stanovnika. Nakon Kandijskog rata Venecija ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je svetome Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica. Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]

Nakon drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštela tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157
  2. Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.
  3. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Radošić (Lećevica) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.