Mali Jadrč

Koordinate: 45°24′00″N 15°08′35″E / 45.400°N 15.143°E / 45.400; 15.143
Izvor: Wikipedija
Mali Jadrč
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Najbliži veći gradDelnice

Površina[1]5,6 km2
Visina310 mnm
Koordinate45°24′00″N 15°08′35″E / 45.400°N 15.143°E / 45.400; 15.143

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno28
– gustoća5 st./km2

Poštanski broj51329 Severin na Kupi
Pozivni broj+ 385 (0) 51
AutooznakaRI

Zemljovid

Mali Jadrč na zemljovidu Hrvatske
Mali Jadrč
Mali Jadrč

Mali Jadrč na zemljovidu Hrvatske

Mali Jadrč lok. kajkavski Mali Jedrč, je naselje u Gorskomu kotaru, Primorsko-goranska županija.


Smještaj[uredi | uredi kôd]

Mali Jadrč se nalazi u sjeveroistočnom djelu Gorskoga kotara na području grada Vrbovskog, 4.5 km južno od Severina na Kupi, na nadmorskoj visini od 310 m. Smješten je na lokalnoj prometnici, 4 km udaljen od stare Lujzijanske ceste.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Mali Jadrč je pokupsko naselje. Smješten je između dva brda, Velike Kapele (362 m) i Poljanka (419 m). U daljnoj okolini ističu se vrhovi, Veliki Gložac (699 m), Jelenčev vrh (514 m), Jelovac (554 m) i Lipov vrh (606 m).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Malom Jadrču je živjelo 38 stanovnika.

Naselje Mali Jadrč: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
192
199
206
209
179
154
158
131
128
117
85
98
62
87
38
35
28
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


U Malom je Jadrču kao i u cijeloj Gorskoj Hrvatskoj izražena depopulacija stanovništva.

Pruga Črnomelj/Kočevje — Vrbovsko[uredi | uredi kôd]

Zanimljiv je podatak kako je kod Malog Jadrča trebala ići pruga koja bi povezivala Črnomelj i Vrbovsko te dalje prema Sušaku odnosno Kočevje — Jadrč — Vrbovsko.[3] Priključak na sušačku prugu je bio predviđen 3 km sjeverno od Vrbovskoga. Godine 1939. počeli su radovi, ali je počeo Drugi svjetski rat pa pruga nikad nije završena (planirano krajem 1941.).[4] Čak i danas su vidljivi ostatci radova. Dva tunela su i probijena, jedan je trebao ići ispod brda Lovnik, a drugi točno ispod Malog Jadrča. Nažalost, kad je rat završio više nije bilo interesa za gradnju pruge. Na pruzi su planirane postaje: Kočevje, Mozelj, Rajndol, Knežja lipa, Čeplje, Stari trg, Radenci, Špeharija, Močile, Jadrč i Nadvučnik,[3] u okviru širega rješenja za prijevoznu povezanost Kočevja s jedne strane i Črnomlja s druge strane prema Jadrču, kao i rješenje povezanosti Sevnice sa Šentjanžom.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b c xxxxxxxx. Izlaz Dravske banovine na more : potreba izgradnje željezničke veze Kočevje — Sušačka pruga, Sušak : Akcioni odbor za izgradnju željezničke veze Dravske banovine s morem, 1935., str. 5., 6., 16., 17.
  4. ur. Jože Lavrič, et alii, Spominski zbornik Slovenije : ob dvajsetletnici kraljevine Jugoslavije, Ljubljana : Založba "Jubilej", 1939., (COBISS.SI), str. 408.
    Wikicitati »Nova dela naj dravsko banovino čim tesneje vpletejo v jugoslovansko, vzporedno in prečno dinarskemu gorstvu razporejeno železniško omrežje. V tem okviru se oddaja sedaj v delo proga Črnomelj—Vrbovsko (42 km), ki naj bo dogotovljena do konca leta 1941 (140 milijonov). V potezu Trebnje—Novo mesto je potrebno ojačiti zgornji ustroj (55 milijonov) in pri Sevnici urediti trikot. Kot longitudinala prihaja poleg podvojitve tira Zidani most—Zagreb v Posavju (85 milijonov) v poštev spoj Kočevje—Jadrč (40 km) v Krasu in morda Varaždin-Ormož (…)«
    (Zbornik, 1939., 408.)