Marga Stipić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Marga Stipić (Tavankut, 2. studenoga 1913.[1] - 30. ožujka 2007.[2]), bila je naivna umjetnica u tehnici slame, slikarica i hrvatska književnica[1], pjesnikinja. Rodom je bačka Hrvatica.[3] Slikala je kao samouka.

Životopis[uredi VE | uredi]

Marga Stipić rodila se u bačkom selu Tavankutu 1913. godine.

U razdoblju od 1961. do 1970. godine naraslo je zanimanje za izradu slika i skulptura od slame. Kao takva se priključila Likovnoj koloniji Grupi Šestorice tavankutskog hrvatskog KUD-a Matija Gubec iste godine kad je ta osnovana, 1961. godine[1], zajedno s Cilikom Dulić su se uključile u rad te grupe.[4] Marga Stipić i Mara Ivković Ivandekić su u toj Likovnoj sekciji započele svoj rad.[5] U početku je slikala u tehnici ulja[1] na platnu.[6]

Još ožujka 1962. godine izlagala je na izložbi slikara amatera u Tavankutu.[1] Od 14. do 22. veljače 1965. godine imala je svoju izložbu, gdje je izložila svoje radove zajedno s još nekoliko naivnih umjetnica iz KUD-a Matija Gubec (slikarice naivke Cilika Dulić Kasiba, Kata Rogić, slamarke Ana Milodanović, Đula Milodanović, Teza Milodanović) i slikara amatera. Bilo je to u Subotici, a izložba se zvala Amateri i naivci - Tavankut.[1] Zbog velike pozornosti koju su privukle i povoljnih ocjena kritičara i javnosti, slamarke više nisu morale izlagati zajedno sa slikarima, nego su od onda mogle izlagati samostalno.[4] Do danas je djela izložila na preko 136 skupih izložba, a prvi put je samostalno izlagala 1993. godine.[6]

Marga Stipić, sestre Milodanović Ana, Teza i Đula, Marija Ivković Ivandekić i ostale poznate pletilje predmeta od žitne slame (perlica, ornamenata i kruna) za proslave Dužijance te za katedralnu crkvu u Subotici i u mjesnim crkvama (u Đurđinu, Maloj Bosni, Tavankutu, Žedniku i drugim selima) prvo su radile etnografske predmete kao što su dijademe, krune, perlice i vjerski simboli, a poslije su prešle na izradu slika od slame.[4]

S 1970. godinom izrađuje slike u tehnici slame.[1] Nadahnuće za djela nalazila je u tradiciji bunjevačkih Hrvata, gdje se plelo slamu u svezi s žetvenom svečanošću Dužijancom (Dožejancom).[4]

Pojavila se u poznatom dokumentarnom filmu Ive Škrabala Slamarke divojke iz 1970. godine, zajedno s Ružom Dulić (iz Tavankuta), Marijom Ivković Ivandekić (iz Đurđina), Katom Rogić (iz Đurđina), Anicom Balažević, Tezom Vilov (iz Bikova) i Ruškom Poljaković (iz Đurđina).[3]

Nakon velikih političkih čistki za i nakon hrvatskog proljeća 1972. godine u kojima je uglednim članovima KUD-a Matija Gubec bio onemogućen rad (Stipan Šabić, Marko Vuković, Pero Skenderović, Naco Zelić, Ivan Balažević...), dolazi do promjena u radu KUD-a. Rad Likovne sekcije zastaje, a u izložbama nakon toga, izlažu se samo djela nastala poslije 1972. godine i to samo slikarica koje su radile u tehnici slame, dok su vrsne naivne slikarice bile zapostavljene, iako su djela tih članica KUD-a Matija Gubec (Marija Vojnić, Jela Cvijanov, Cilika Dulić Kasiba, Marga Stipić, Nina Poljaković i ost.) bile cijenjene u naivnom slikarstvu SFRJ; pretpostavlja se da su se Marga Stipić i Marija Vojnić zbog toga prebacile u potpunosti na slamarsku tehniku.[4]

Bila je pripadnica skupine slikarica-slamarki koje su se 1980-ih aktivirale nakon dugogodišnjeg zamiranja aktivnosti Likovne sekcije. Osim nje, od obnoviteljica bile su i Anica Balažević, Matija Dulić, Marija Ivković Ivandekić, Rozalija Sarić, Kata Rogić i dr. Vremenom su im se pridružile i nove umjetnice. Godine 1986. Likovna sekcija prerasla je u Koloniju naive u tehnici slame. Sazivi tih kolonija su dodatno afirmirali Margu Stipić, Katu Rogić, Mariju Ivković Ivandekić, Rozaliju Sarić te već prije poznate kolegice, ali i nove članice kolonije.[4]

1988. godine je objavila zbirku pjesama u Zagrebu. Osim toga, pjesme je objavljivala u periodici bačkih Hrvata, u Subotičkoj Danici i Bačkom klasju.[6]

Književni rad[uredi VE | uredi]

  • Moje tuge, Zagreb, 1988.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 HKPD Matija Gubec Tavankut Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 4. travnja 2011.
  2. Funero.rs
  3. 3,0 3,1 Film Slamarke divojke, 1971.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 HKPD Matija Gubec Tavankut Slamarska sekcija, preuzeto 21. ožujka 2011.
  5. IKA Otvorenje XV. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, 16. srpnja 2000., preuzeto 11. lipnja 2011.
  6. 6,0 6,1 6,2 Ante Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1988., str. 107., 109. i 113.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]