Marija Vojnić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Marija Vojnić (rođ. Marija Beneš) (Tavankut, 8. kolovoza 1948.) je naivna umjetnica u tehnici slame i slikarica (tehnike ulje i akvarel). Rodom je bačka Hrvatica. Po struci je dizajnerica.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodila se je u Tavankutu 1948. godine. Motivi njenih djela su svakodnevni seoski život, smireni krajbrazi. Služi se živim bojama. [2]likarstvo koje krase motivi

Za slikarstvo se zanima još od osnovne škole. Srednju školu je pohađala u školi Primijenjenih umjetnosti u Novom Sadu koju je završila 1968. godine. Zaposlila se u Subotici kao grafička dizajnerica u poduzeću Dekor.[2][3]

Učlanila se u Likovnu koloniju Grupe Šestorice tavankutskog KUD-a Matija Gubec 1962. zajedno s Pištikom Pfeiffer i Tezom Milodanović [4] Nadahnuće za djela nalazila je u tradiciji bunjevačkih Hrvata, gdje se plelo slamu u svezi s žetvenom svečanošću Dužijancom (Dožejancom).[4]

U početku je slikala u tehnici ulja i akvarelom.[4]

Nadahnuće za djela nalazila je u tradiciji bunjevačkih Hrvata, gdje se plelo slamu u svezi s žetvenom svečanošću Dužijancom (Dožejancom).[4]

Budući da je Likovna kolonija veliku pozornost davala kvalitetnom radu s mladima, to je polučilo rezultatom da su učenici upisivali Školu primjenjenih umjetnosti u Novom Sadu, Likovne akademije u Zagrebu i Beogradu ili studirali povijest umjetnosti; Mara Beneš je diplomirala na Školi primjenjenih umjetnosti u Novom Sadu.[4]

U međuvremenu se udala i preuzela prezime Vojnić.

Članicom kolonije je bila do 1972., godine kad su bile velike čistke nakon hrvatskog proljeća, kad je brojnim uglednim članovima (kao što su Stipan Šabić, Marko Vuković, Pero Skenderović, Naco Zelić, Ivan Balažević...) onemogućen rad u Društvu. Unatoč tome, djela joj se i izlagalo i poslije toga na izložbama Likovne kolonije. [5] No, isto vrijeme je došlo do promjena u radu KUD-a. Rad Likovne sekcije zastaje, a u izložbama nakon toga, izlažu se samo djela nastala poslije 1972. godine i to samo slikarica koje su radile u tehnici slame, dok su vrsne naivne slikarice bile zapostavljene, iako su djela tih članica KUD-a Matija Gubec (kao što su Marija Vojnić, Jela Cvijanov, Cilika Dulić Kasiba, Marga Stipić, Nina Poljaković i ost.) bile cijenjene u naivnom slikarstvu SFRJ; pretpostavlja se da su se Marga Stipić i Marija Vojnić zbog toga prebacile u potpunosti na slamarsku tehniku.[4] Nakon stanke poslije 1972., slikarstvu se vratila 1988. godine, otkad počinje stvarati slike u tehnici slame. Motivi koje slika su karakteristični za subotičko, ravničarsko podneblje, a raspon je raznolik, od ljudi u nošnjama, prizora vezanih uz ris, polja i salaša, cvijeća i suncokreta do konja. [3]

Bila je pripadnica skupine slikarica-slamarki koje su se 1980-ih aktivirale nakon dugogodišnjeg zamiranja aktivnosti Likovne sekcije; Marija se reaktivirala 1988. godine. Osim nje, od obnoviteljica su bile i Anica Balažević, Matija Dulić, Marija Ivković Ivandekić, Rozalija Sarić, Kata Rogić, Marga Stipić i dr. Vremenom su im se pridružile i nove umjetnice. Godine 1986. je Likovna sekcija prerasla u Koloniju naive u tehnici slame. Sazivi tih kolonija su dodatno afirmirali Margu Stipić, Katu Rogić, Mariju Ivković Ivandekić, Rozaliju Sarić te već prije poznate kolegice, ali i nove članice kolonije.[4]

Izlagala je na 67 izložba[1], među prvima je bila u Subotici 1971.[4], a prvu samostalnu je imala 1972. u Subotici.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Ante Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1988., str. 114.
  2. 2,0 2,1 Hrvatska riječ Marija Matković: Putem stvaranja, 22. kolovoza 2008.
  3. 3,0 3,1 3,2 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Hrvatska riječ: U Subotici održane samostalne izložbe slika Marije Vojnić i Rudolfa Sedlara 14. rujna 2015.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 HKPD Matija Gubec Tavankut Slamarska sekcija, preuzeto 21. ožujka 2011.
  5. HKPD Matija Gubec Tavankut Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21. ožujka 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]