Prijeđi na sadržaj

Tavankut

Izvor: Wikipedija

Tavankut je naselje bunjevačkih Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naseljen je još od starih vremena. U Tavankutu su nađeni sarmatsko-jaziški grobovi[1] odnosno groblje (nekropola)[2] i crkva (Gornji Tavankut-Sveta Ana) iz Arpadovog doba i iz kasnog srednjeg vijeka (11. – 15. st.).[3]

Gradom je postao prije Subotice. 1439. se spominje kao oppidum.[4]

16. kolovoza 1502. je dalmatinsko-hrvatski i slavonski ban Ivaniš Korvin pred zagrebačkim Kaptolom Mirku Tereku (Imre Török) iz Enjinga dao u zalog utvrdu (castrum) Zabathku (Suboticu) i istoimeni grad (oppidum).[5] Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovišta Madaraš, Tavankut, Verušić i Šebešić.[5]

Na prijelazu 19. u 20. stoljeće, prodano je zemljište u Tavankutu, a novcem od te prodaje financirana je izgradnja subotičke Gradske kuće.[6]

U prvom dijelu 20. stoljeća Tavankut se je pročuo po vinogradima. Ondje je uz vinovu lozu bio i pokoji zasad jabuka, krušaka, šljiva i badema. Vinogradi su bili isključivo na pjeskovitom tlu. Tržište je bilo ograničeno tek na bliže okružje: Suboticu i Bajmak. Poslije Drugog svjetskog rata, ovakvi zasadi polako izumiru. Ulogu su im preuzeli voćnjaci, a najviše zasadi konzumne jabuke. U drugoj polovici 20. stoljeća razvila se je zamisao o preradi voća i plasmanu na jugoslavensko tržište. To se razdoblje po mnogima smatra zlatnim dobom Tavankuta i vrijeme kada se voćarstvu počinje pristupati profesionalno i uz stalni nadzor stručnjaka. Voćni nasadi proširili su se na gotovo 500 ha. Najzastupljenije su sorte jabuka Idared, Jonagold, zlatni delišes, a zatim šljive, breskve, višnje i ino voće u manjoj mjeri. Sveprisutnost voćnjaka i proizvoda od voća postavili Tavankut ga na mapu voćarskih područja s tradicijom.[7]

Tavankut odnosno Tavankutska pješčara dijelom je Subotičko-horgoške pješčare čija granica dijeli ovo naselje na plodno, crno tlo na jugu i siromašnije, pjeskovito tlo na sjeveru. Zbog te je podijelnosti nastala različita poljodjelska proizvodnja i pridonijela je da Tavankućani neprestano traže nove kulture čiji će im uzgoj osigurati gospodarsku opstojnost.[7]

Hrvati u Tavankutu

[uredi | uredi kôd]

Tavankut danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 19 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

U Tavankutu djeluje HKPD "Matija Gubec".

2002. je Tavankut dobio nagradu "Najselo" Hrvatske matice iseljenika [8]

Od 1986. pri Hrvatskom kulturnom prosvjetnom društvu "Matija Gubec" radi umjetnička kolonija Kolonija naive u tehnici slame.[9][10] Kolonija je osnovana u povodu pedesetogodišnjice seljačke pobune u Tavankutu.[11]

Svake godine se u svibnju održava dvodnevna dječja kulturna manifestacija, Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta".

Za potrebe televizijske serije Boltine zgode i nezgode je u Tavankutu TV Zagreb od 26. do 30. srpnja 1971. snimila folklorno-glazbeni dio za ovu seriju.[12] Taj posebni folklorni program je priredio mjesni HKPD Matija Gubec.[13]

Danas u Tavankutu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[14]

Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava Tavankutski festival voća, na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Voćarska zadruga „Voćko“.[15]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Manifestacija „Gupčev bal“ u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“.[16]

Turističko-gastronomska manifestacija Tavankutski festival voća održava se od 2011. godine.[17]

1950-ih je sagrađen Dom kulture. Obnovljen je početkom 80-tih, uoči snimanja tadašnje popularne televizijske emisije za poljoprivrednike Znanje-imanje. Poslije je bio svačiji i u biti ničiji, korišten za različite namjene i nakon trideset godina počeo je propadati zbog neodgovarajućeg održavanja i prijetilo je njegovo urušavanje. Cijelo desetljeće nije ga se koristilo. Jedan pokušaj obnove propao je zbog nedostatka novca. Nova obnova bila je 2019. godine. Tehnički prijam i primopredaja objekta najavljena je za konac svibnja 2019. godine.[18]

1961. je godine u Tavankutu slikar Stipan Šabić osnovao likovnu Grupu šestorice (Stipan Šabić, Ivan Jandrić i dr.).[19]

2001. kulturna večer Večer hrvatske baštine.[20]

Etno-salaš Balažević (salaš s 9 jutara zemlje i nekretnina u kojoj je etno prostor s galerijom).[21][22]

Dan sela u Tavankutu održava se 8. lipnja.[23]

U Tavankutu je osnovano Sportsko udruženje sportskih ribolovaca Tavankut radi razvijanja i unaprjeđenja športskog ribolova ovog kraja te zaštiti i očuvanju tavankutske akumulacije. 7. srpnja 2018. na novom jezeru u Tavankutu udruženje je organiziralo međunarodno natjecanje u udičarenju.[24]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću Medoproduktu, tako da je Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće.[28]Sjedište je u Donjem Tavankutu.

Tavankut je napravio najveće pomake u razvitku ruralnog turizma. Njegova su marka slamarke, Galerija slika od slame, tavankutske crkve, etno-restoran i dr.[17] Kraj je nekad bio vinogradarski, a danas je voćarski.

Šport

[uredi | uredi kôd]

U Tavankutu djeluje nogometni klub, OFK Tavankut.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. O. Šulman: Sarmatsko – Jaziški grobovi u Tavankutu i Masarikovu. RVM 1, 1952., 117-126
  2. JSTOR A Yearbook of Anthropology Yugoslavia: An Anthropological Review for 1952-1954
  3. Gradski muzej Subotica[neaktivna poveznica] Paleoantropološka zbirka
  4. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 3.
  5. a b Radio Subotica na hrvatskom. Na današnji dan. Priredio: Lazar Merković
  6. Dan OŠ «Matija Gubec» iz Tavankuta proslavljen u Gradskoj kući[neaktivna poveznica], ravnateljica Stanislava Stantić Prćić o Gradskoj kući, piše: Marija Matković, Radio Subotica na hrvatskom, 8. veljače 2013.
  7. a b (): Neizvjesnost je jedino sigurna Hrvatska riječ, Subotica. 17. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  8. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) U povodu priznanja «Najselo» slankamenski Hrvati kažu da više ne strahuju, 3. prosinca 2007.
  9. Radio-SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine) XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008.
  10. (srp.) DnevnikArhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2009. (Wayback Machine) Bačvanske naivke stigle do Vatikana, 15. travnja 2004.
  11. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata[neaktivna poveznica] Ljudevit Vujković Lamić: Preminula Ana Crnković - promicateljica slamarstva
  12. HKPD Matija Gubec Iz knjige Nace Zelića: "Protiv zaborava"
  13. Zavod za kulturu vojvođanskih HrvataArhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2021. (Wayback Machine) Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ – Tavankut
  14. Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jezikuArhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2013. (Wayback Machine) Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
  15. Hrvatska riječArhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2015. (Wayback Machine) Najave događanja: V. Tavankutski festival voća, Subotica, 25. rujna 2015.
  16. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine) Drugi „Gupčev bal“ u Tavankutu, 6. veljače 2010.
  17. a b Radio Subotica na hrvatskom[neaktivna poveznica] Marija Matković: Tavankut načinio najveće pomake u razvitku ruralnog turizma, 3. listopada 2012.
  18. Hrvatska riječ Marija Matković: Desetljeće prašine i tišine. Subotica. 31. svibnja 2019. (pristupljeno 10. lipnja 2019.)
  19. Radio Subotica, program na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine) Ivana Petrekanić Sič, In memoriam Ivan Jandrić, 9. svibnja 2011., preuzeto 17. svibnja 2011.
  20. Zvonik Ladislav Suknović: VEČER HRVATSKE BAŠTINE U TAVANKUTU, Subotica, listopad 2001.
  21. Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine): Grad Zagreb i Zagrebačka županija sufinancirat će tavankutske projekte, piše Marija Matković, 26. travnja 2013.
  22. Izvješće o rezultatima i aktivnostima u 2012. godini - Projekti u selima uključenim u „ Bogatstvo različitosti
  23. Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine) Proslava Dana sela u Tavankutu, pristupljeno 5. lipnja 2013.
  24. (srp.) Darko Kovačević: Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine) Subotica.info. 5. srpnja 2018. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  25. Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 10. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  26. Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine), piše Marija Matković, Zaštita Tavankutske šume i korištenje njezinih resursa u etnoturizmu, 6. lipnja 2013.
  27. Zaštita Tavankutske šume, RTV City, 1. lipnja 2013.
  28. Radio Subotica, program na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2021. (Wayback Machine) ZR/LJD: Radnicima «Medoprodukta» danas isplaćen dio zaostalih zarada, 9. ožujka 2009., preuzeto 20. lipnja 2011.
  29. Klasje naših ravni br.1-2/2003., str. 94
  30. a b c HKPD Matija GubecArhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2012. (Wayback Machine) Slamarska sekcija

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]