Marija Jambrišak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marija Jambrišak
Rođenje 5. rujna 1847.
Smrt 23. siječnja 1937.
Nacionalnost Hrvatica

Marija Jambrišak (Karlovac, 5. rujna 1847. - Zagreb, 23. siječnja 1937.), bila je hrvatska prosvjetiteljica, književnica, domoljub i borkinja za prava i školovanje žena. Bila je istaknuta članica Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i istaknuta članica Udruge učiteljica .[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Marija se Jambrišak sa šest godina s obitelji iz Karlovca doselila u Zagreb. Završila je dvogodišnju učiteljsku školu kod Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu 1863., a učiteljsku praksu u samostanu uršulinki 1864.-1865. u Varaždinu. Nakon položenog učiteljskog ispita 1866., u Krapini je 1867. počela raditi kao učiteljica.

Školovala se i na Bečkom pedagogiumu gdje je bila prva i jedina ženska studentica, a o njenom interesu za školovanje puno govori i činjenica da se često odricala hrane i drugih osnovnih potreba kako bi nabavila udžbenike.[2]

Na prvoj općoj učiteljskoj skupštini 25. kolovoza 1871. u staroj kazališnoj zgradi na trgu svetog Marka u Zagrebu. Bilo je to prvi put u Hrvatskoj da je žena javno istupila tražeći izjednačavanje plaća i radnih uvjeta za učitelje i učiteljice.[2]

Marija je Jambrešak zaslužna za izgradnju prve državne ženske škole u Austrougarskoj Monarhiji, te za brojne prosvjetiteljske poduhvate na dobrobit hrvatskog naroda.

Bila je urednica časopisa Domaće ognjište.

Na Gornjem gradu u Opatičkoj ulici u blizini Kamenitih vrata nalazi se Učenički dom "Marija Jambrišak", a osnovan je na njezin prijedlog sredstvima prikupljenim u spomen tragično preminule Elizabete Austrijske.[3]

Marija Jurić Zagorka u svojoj je knjizi pisala kako je njena ideja o odgoju glasila Od srca k srcu. Samo ovako može čovjek između učitelja i đaka najužu vezu, a to je temelj prave pedagogije. Smatra se jednim od najboljih hrvatskih pedagoga.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

  • O pristojnom vladanju
  • Znamenite žene iz priče i poviesti. Prvi dio, Naklada Mučnjaka i Senftlebeila, Zagreb, 1885.
  • Znamenite žene iz priče i poviesti. Drugi dio, Naklada Mučnjaka i Senftlebena, Zagreb, 1887.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.hsmuzej.hr/hrv/soba.asp?s=50 Hrvatski školski muzej (pristupljeno 19. kolovoza 2012.)
  2. 2,0 2,1 2,2 www.srednja.hr, Martina Gelenčir: Prva Hrvatica koja je javno tražila izjednačavanje plaća žena i muškaraca bila je učiteljica, 8. ožujka 2016. (pristupljeno 10. ožujka 2017.)
  3. http://opaticka.skole.t-com.hr/povijest/index.htm Učenički dom Marije Jambrišak (pristupljeno 19. kolovoza 2012.)
  4. http://www.hsmuzej.hr/hrv/predmet.asp?p=606 Hrvatski školski muzej (pristupljeno 19. kolovoza 2012.)