Književnost

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Književnica)
»Literatura« preusmjerava ovamo. Za časopis, pogledajte Literatura (časopis).

Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Književnost može značiti i kao umjetnost lijepih riječi.

Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili praktične naravi.

Književnost obuhvaća pišćeva razmišljanja, ideje i osjećaje koje nekim jezikom zapisuje na medij te tako stvara književno djelo koje i druge osobe, čitatelji, mogu čitati.

Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji sastavci ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava osobni svjetonazor i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.

Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva mašta i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u svijesti čitatelja.

Sam izraz književnost često se zamjenjuje latinizmom "literatura", koji uz to označava i popis temeljnih i pomoćnih tekstova stanovite struke, predmeta, znanstvenog rada i slično.

Podjela književnosti[uredi | uredi kôd]

  • prema podrijetlu: narodna ili usmena književnost koju najčešće čine mitovi, bajke, pjesme, zagonetke, poslovice i sl., te umjetnička ili pisana književnost koju čini ukupnost književnih djela koju stvaraju i pišu književnici
  • prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima: najčešće je književnost pisana na nekom jeziku ujedno i dio te nacionalne književnosti (hrvatski jezik/hrvatska književnost), no postoje i iznimke kada pisci pripadaju nekoj drugoj nacionalnosti od jezika kojim pišu, npr. hrvatski latinisti i sl.
  • prema vremenu nastanka: tradicionalna ili klasična koja traje do kraja 19. stoljeća te moderna koja traje od početka 20. stoljeća i još dan danas
Ovaj članak dio je
niza o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
AfričkaBizantskaRenesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikaknjiževnost za mlade
pjesništvopublicistikaesejistika

Književnosti po jezicima

albanskaarapskaarmenskaaustrijskaazerska
belgijskabugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahebrejskahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Književni rodovi[uredi | uredi kôd]

  • lirski / lirika temelji se na osjećajima
  • epski / epika temelji se na pripovijedanju
  • dramski / drama temelji se na radnji, napetosti
  • diskurzivni književni oblici temelje se na spajanju znanstvenog i književnoumjetničkog načina mišljenja

Književne vrste[uredi | uredi kôd]

Vrste romana[uredi | uredi kôd]

Prema temi

  • ljubavni
  • povijesni
  • znanstveno fantastični
  • pustolovni
  • psihološki
  • socijalni
  • roman za mlade

Prema tonu i autorovoj namjeri

  • satirični - podrugljivo duhovitog tona kojim se osuđuju ljudske mani i društvo u cjelini
  • humoristični - ismijavaju se ljudske mane ili društvo u cjelini

sentimentalni naglašena osjećajnost u karakterizaciji likova i razvoju radnje

Prema temeljnim fabularnim elementima

  • roman lika/karaktera - u središtu strukture ovog romana je oblikovanje psihološki značajnog karaktera
  • roman prostora - u romanima prostora pratimo lik ili likove te njihovo kretanje u prostoru čime upoznajemo različite sredine
  • roman zbivanja - fabula romana zbivanja sastoji se u prevladavanju zapreka koje stoje na putu prema cilju glavnog junaka ili glavnih junaka. U romane zbivanja spadaju. viteški roman (razvijen u srednjem vijeku), povijesni roman, kriminalistički roman i znanstveno-fantastični roman
  • roman vremena - ako pratimo promjenu karaktera protjecanjem vremena - od mladosti do zrelosti (ili smrti) govorimo o romanu vremena

Stilska izražajna sredstva ili figure[uredi | uredi kôd]

Figure dikcije (latinski dictio - govor) temelje se na učinku pojedinih glasova u govoru

Figure riječi ili tropi (grčki thropos - obrat) nastaju promjenom osnovnog značenja riječi

Figure konstrukcije ili sintaktičke figure se odnose na poredak riječi u rečenici

Figure misli se odnose na širi smisao onog što je rečeno

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Opća enciklopedija JLZ-a, svezak 4. (Iz-Kzy), Zagreb, 1978.
  • Zrinjan, Snježana. Književnost 2, Čitanka za 2. razred četverogodišnjih strukovnih škola, ALFA, Zagreb, 2003., ISBN 953-168-449-9
  • Focht, Ivan. Tajna umjetnosti, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 85.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]