Marijansko svetište u Nevigesu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hodočasnička crkva u Nevigesu (Nevigeser Wallfahrtsdom), Velbert, 1963.-72.

Neviges je staro zavjetno svetište Marije Bezgrješnog začeća u Njemačkoj.

Hrvati iz Sjeverne Rajne i Vestfalije tradicijski hodočaste u ovo svetište od 1971. godine.

Povijest hodočašća u Neviges datira iz doba reformacije, u 16. stoljeća. Tada se je vlastelinstvo Hardenberga zajedno sa selom Nevigesom priklonilo reformiranoj vjeroispovjesti, pa su katolici ondje ostali manjina. Od hardenbergiških vlastelina, jedini su ostali vjerni katoličkoj vjeroispovjesti Johann Sigismund von Bernsau. Njegova je udovica Ana von Asbeck, također odana katolkinja dala je na sjevernoj strani Nevigesa sagraditi 1670. godine jednu malenu crkvu posvećenu sv. Ani. Pozvala je franjevce u Neviges. Oni su se nastanili u Neviges 1676. godine. Preuzeli su gradnju crkve sv. Ane i 1680. godine počeli graditi samostan. Iste godine pater Antonius Schirley u franjevačkom samostanu kod Dorstena, pater , za vrijeme svoje dnevne molitve pred malom i neznatnom slikom Svete Marije Bezgrješne čuo je glas: "Odnesi me u Hardenberg, tamo želim da me slave!"

Nakon ova događaja nanizala su se čudesna ozdravljenja. Zbog toga je pater predao Marijinu sliku franjevcima u Hardenberg-Nevigesu. I sami teško bolesni nadbiskup iz Paderborna i Münstera Ferdinand od Fürstenberga čuo je za ovo. Kad je ozdravio, otišao je na zahvalno hodošašće u Neviges, temeljem svog zavjeta koji je dao 25. listopada 1681. godine. Od tada pa sve do danas traju marijanska hodočašća ovamo. Zbog rastućeg broja hodočasnika, svetište je trebalo veću građevinu crkvu posvećenu Bezgrješnoj Djevici. Već 1728. godine izgrađena je prva crkva koja je bila posvećena Bezgrješnom Začeću. Danas je to župna crkva. Jednostavne gradnje, s jednom crkvenom lađom u gotskom stilu. U desetljećima koja su uslijedila dobila je umjetničku baroknu opremu. Porast važnosti svetišta došao je 1854. godine kada je proglašena Crkvena dogma o Marijinom Bezgrješnom Začeću.

Uslijedilo je više pokušaja izgradnje velike crkve, Marijina katedrale (Mariendoma). 1960. je donesena odluka.

Naposljetku se počelo graditi crkvu po nacrtu poznatog arhitekta iz Kölna Gottfrieda Böhma. Gradnja je trajala od 1966. do 1968. godine. Dne 22. svibnja 1968. godine posvećena je kao crkva Marije Kraljice mira. U hodočašničku crkvu može stati do 6000 ljudi, što je čini drugu po veličini crkvu u Kölnskoj nadbiskupiji.

Hrvati su prvi put ovdje organizirano hodočastili na Duhovski ponedjeljak 1971. godine. Bili su to vjernici iz hrvatskih katoličkih misija Duisburga, Leverkusena i Lüdenscheinda sa svojim svećenicima. Organiziranje hodočašća u početku je vodio organizacijski odbor u sastavu župnika hrvatskih katoličkih misija Bochuma, Mülheima a.d.Ruhr i Wuppertala. Poslije 1977. godine organiziranje vodi župnik Mettmana. Kad je ugašena ta misija, organiziranje hodočašća vodi župnik Hrvatske katoličke misije Wuppertala.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]