Prijeđi na sadržaj

Marin Zaninović

Izvor: Wikipedija
Marin Zaninović

Rođenje 18. siječnja 1930.
Velo Grablje
Smrt 2. prosinca 2022.
Zagreb
Narodnost Hrvat
Portal o životopisima

Marin Zaninović (Velo Grablje na Hvaru, 18. siječnja 1930.Zagreb, 2. prosinca 2022.) bio je hrvatski arheolog.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Nakon osnovne škole pohađao je bolsku, a zatim Klasičnu gimnaziju u Splitu. Upisuje arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1955. a asistentom za antičku arheologiju tadašnjeg Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta postaje 1957. Disertacijom "lirsko pleme Delmati i njihova uloga u antičkom Iliriku" 1965. stiče doktorat na istom fakultetu. Docentom postaje 1966., a izvanrednim profesorom 1974. da bi 1978. postao redovni profesor antičke provincijalne i ranokršćanske arheologije. Umirovljen je 2000.[1] Počasni je član Hrvatskog arheološkog društva.[2]

Zaninović je osim zagrebačkom Filozofskom fakultetu predavao i na drugim visokoškolskim ustanovama. Tako je od 1968. do 1969. bio gostujući profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Na Odjelu za istraživanje rimske povijesti Sveučilišta humanističkih znanosti (Université des Sciences Humaines) u Strasbourgu sudjelovao je u nastavi 1990., a 1995. je predavao na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi (Istituto di Archeologia e Storia Antica).[1]

Bavio se arheološkim rekognosciranjem i topografskim istraživanjem obale i otoka južne Hrvatske te jugozapadne Bosne i Hercegovine. Značajno je njegovo otkriće grčka zemljišna podjela Starigradskog polja te Visa.[3] Za svoj rad i doprinos hrvatskoj arheologiji nagrađen je brojnim priznanjima, između ostaloga:[4]

  • Nagrada Hrvatskoga arheološkog društva Don Frane Bulić za životno djelo u arheološkoj struci i radu Društva (2003.),
  • Nagrada grada Hvara za životno djelo za polustoljetni znanstveni i pedagoški rad te istraživanje arheologije i povijesti grada i otoka Hvara (2004.),
  • Nagrada Hrvatskoga državnog sabora za životno djelo i cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području humanističkih znanosti (2008.),
  • Nagrada INA-e (Industrije nafte) za promicanje hrvatske kulture u inozemstvu za godinu 2007. za knjigu Kroatien in der Antike (2008.),
  • Nagrada Hrvatskoga arheološkog društva Josip Brunšmid za suradnju na knjizi Kroatien in der Antike (2009.).

Za osobite zasluge u znanosti odlikovan je odlikovanjem Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.[5]

Izbor iz djela

[uredi | uredi kôd]
  • O naseljenosti otoka Hvara u antičko doba (objavljeno 1966. u časopisu Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku)
  • Tri antička reljefa s otoka Hvara (objavljeno 1966. u časopisu Opuscula archaeologica)
  • Ilirsko pleme Delmati (objavljeno 1967. u Godišnjaku ANUBiH)
  • Grčka podjela zemljišta na Farosu / Greek Land Division at Pharos (objavljeno 1981. u Archaeologia Iugoslavica)
  • Liburnia militaris (objavljeno 1988. u časopisu Opuscula archaeologica)
  • Od Helena do Hrvata (1996.)
  • Ilirsko pleme Delmati (2007.)
  • Hrid u moru Hvar (2019.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Ante Rendić-Miočević - U povodu 80. obljetnice života i rada prof. dr. sc. Marina Zaninovića (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)
  2. Nagrade Hrvatskog arheološkog društva (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)
  3. Zaninović, Marin Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)
  4. Iva Kaić - Dopuna bibliografije profesora Marina Zaninovića (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)
  5. Odluka o odlikovanju Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića Narodne novine br. 56/1996 (objavljeno 28. svibnja 1996., pristupljeno 12. studenoga 2019.)