Prijeđi na sadržaj

Marko Japundžić

Izvor: Wikipedija
Marko Japundžić
Marko Japundžić
Rođenje 10. veljače 1914.
Drenovci, Hrvatska
Smrt 6. veljače 2000.
Zagreb, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Obrazovanje Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Filozofski fakultet u Zagrebu
Papinski orijentalni institut u Rimu
Papinski arheološki institut u Rimu
Zanimanje svećenik, franjevac trećoredac glagoljaš, filolog, arhivist, arheolog, slavist i paleograf
Portal o životopisima

Marko Japundžić (Drenovci, 10. veljače 1914.Zagreb, 6. veljače 2000.), bio je svećenik, bogoslov, filolog, arhivist, arheolog, slavist i paleograf. Pripadao je redu franjevaca trećoredaca glagoljaša. Jedan je od najboljih znalaca glagoljice u Hrvata. Pristaša je teorije o predćirilometodskom podrijetlu glagoljice.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Marko Japundžić rođen je u Drenovcima 1914. godine. Osnovno školovanje je imao u rodnim Drenovcima. Srednju školu je pohađao u Brčkom, Vinkovcima, Zagrebu i Krku. Studirao je bogoslovlje u Zagrebu, a pred Drugi svjetski rat je upisao i drugi studij, slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Poslijediplomski studij obavio je u Rimu na Papinskom orijentalnom institutu koji je započeo 1951. godine.[1] Godine 1955. na Papinskom orijentalnom institutu doktorirao je na nadbiskupu Mati Karamanu s tezom Matteo Karaman. Vita attivita missionaria e redazione del messale glagolitico.[1] U Rimu je studirao arheologiju na Papinskom arheološkom institutu te položio za arhivista i paleografa.

Radio je na Radio Vatikanu, pripremao je Drugi vatikanski koncil, a poslije je bio u povjerenstvima za istočne crkve i obnovu liturgijskih knjiga ukrajinskih katolika. Kad se vratio u Zagreb, bio je vijećnikom u Odjelu za hrvatski glagolizam zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. 1980-ih je pristupio i Braći hrvatskog zmaja.

Do smrti je živio u samostanu sv. Franje Asiškoga u Odri.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Matteo Karaman (1700–1771): archivescovo di Zara, Pontificium Institutum Orientalium Studiorum, Rim, 1961.
  • Koji je bio predložak najstarijeg glagoljskog misala?, Knjižnica Hrvatske revije, München-Barcelona, 1976. (posebni otisak iz knjige Jubilarni zbornik "Hrvatska revija". 1951–1975.)
  • Opis na slavjanskite rukopisi vav Vatikanskata biblioteka. Catalogo dei manoscritti slavi della Biblioteca Vaticana, Svjat, Sofija, 1985. (suautori Aksinija Džurova i Kasimir Stančev)
  • Tragom hrvatskog glagolizma, Novaja i vethaja, knj. 5, Provincijalat franjevaca trećeredaca-Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.
  • Hrvatska glagoljica, Hrvatska uzdanica, Zagreb, 1998.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 100. godišnjica rođenja fra Marka JapundžićaArhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2016. (Wayback Machine), franjevcitor.hr, 10. veljače 2014., pristupljeno 8. veljače 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]