Mijaca
Mijaca | |
---|---|
Mijaca na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Općina/Grad | Vrgorac |
Zemljopisne koordinate | 43°17′17″N 17°19′12″E / 43.288°N 17.32°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 126 |
Broj stanovnika Mijaca (Vrgorac, Splitsko-dalmatinska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 95 |
2021. | 30 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. |
Mijaca je naselje u općini Vrgorac, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska. Nalazi se ispod planine Milina Zasida kojoj je nadmorska visina 1008 m/nm. Samo selo je na visini od 500-550 m/nm.
Općenito[uredi | uredi kôd]
Podaci o prvim stanovnicima su nepoznati ali diljem sela nalaze se brojne ilirske grobnice, takozvane "gomile". I danas dužinom granice nalaze se ostatci manjih karaula i stražarnica iz doba hrvatsko-turskog rata. Mijaca pripadaju pod Grad Vrgorac, te su organizirana kao Mjesni odbor. U Mijacima se nalazi, preko 150 godina stara crkva Velike Gospe, koja je i zaštitnica mjesta, koju Mijaca dijele sa selom Jabukom (BIH). Selo se nalazi uz granicu Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.
Mijaca imaju i četverogodišnju pučku školu. 2007. godine selo je dobilo i uličnu rasvjetu. Selo se sastoji od više zaselaka (Kurilji, Grljušići, Vlaka, Draga, Donja Mijaca). S juga selo štiti brdo Dobriševica (Mijačko brdo). U Mijacima se nalaze sljedeća prezimena: Kurilj, Grljušić, Roso, Opačak, Grubišić i Ivandić. Mijaca nemaju vlastitu župu, već pripadaju župi "Gospe od Zdravlja" Poljica Kozička kojoj su pripojeni 1955. godine,a do tada su pripadali župi Stilja.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 95 stanovnika.[1] Pad broja stanovnika započeo je već nakon 1921. godine, ali nikada pad nije bio tako velik kao u razdoblju od 1971. do 1981. godine. Mijaca su najveći gubitak doživjela tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, kada su iz ovog malog mjesta stradala 23 hrvatska vojnika. Po ostvarenju samostalne Hrvatske Mijačani su podigli spomen obilježje svojim sumještanima koji su poginuli u 2. svjetskom ratu. Pored navedenoga spomenika nalazi se i spomen ploča nepoznatom hajduku koji je pokopan na tome mjestu.
Brojni su stanovnici sela sudjelovali i u Domovinskom ratu, među najistaknutijim ljudima koje vuku porijeklo iz sela su i dva generala HV-a, Damir Krstičević i Ante Roso.
broj stanovnika | 167 | 174 | 220 | 254 | 265 | 306 | 360 | 407 | 448 | 465 | 394 | 298 | 163 | 126 | 95 | 30 | |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |