Portal:Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži


Coat of arms of Croatia.svg
Dobrodošli


Ovaj portal obuhvaća sve teme u vezi s Republikom Hrvatskom. Budući da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku i da je stavljen naglasak na hrvatske teme, važno je da izmjene u vezi tih tema budu istinite i opširne, te je važna brižna primjena Wikipedijinih pravila ponašanja, poštovanje tuđih uvjerenja, te nastojanje oko nepristrane točke gledišta.


Cartella rossa.jpg
   

Bogoslav Šulek (Bohuslav; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla. Utemeljiteljem je hrvatskoga znanstvenog nazivlja.

Bogoslav Šulek rodio se je u Sobotištu (Slovačka), 1816. godine. Pučku školu pohađao u Sobotištu, evangelički licej u Požunu (Bratislava). Ne zaredivši se za pastora i ne mogavši poći na studij u Jenu, u studenome 1838. godine dolazi k bratu u Brod na Savi, uspostavlja vezu s Ljudevitom Gajem (1839.) i od jeseni iste godine u Zagrebu radi u tiskari Franje Župana.

U Gajevim izdanjima počinje surađivati 1841. godine. Godine 1844./1845. glavni je urednik ilegalnoga lista "Branislav" koji je tiskan u Beogradu. Od 1846. godine uređuje Gajeve "Novine Horvatske, Slavonske i Dalmatinske", od broja 113 1849. godine "Slavenski jug"a od 1850. godine "Jugoslavenske novine". U pedesetim godinama intenzivno djeluje kao pisac popularnih priručnika (na primjer Naputak za one, koji uče čitati, Početnica za djecu, Prirodopis za niže škole, Biljarstvo za višje gimnazije i ine). Istodobno radi na njemačko-hrvatskome rječniku. Pobijao je velikosrpska jezičnopolitička presizanja srpskoga jezikoslovca i folklorista Vuka Karadžića.

Godine 1856. u časopisu "Nevenu" izlazi ključni Šulekov članak "Srbi i Hrvati", na više od 30 stranica. Trijeznim se pristupom u kojemu je kombinirana povijest, književnost i filologija pobijaju velikosrpski stavovi koji atribuiraju svu štokavski napisanu književnost srpskomu jezičnomu korpusu. "Tko želi zaniekati egzistenciu jednomu narodu, taj treba da se dobro naoruža razlozima vodjenim iz naravi stvari i svjedočanstvima vjere dostojnih povjestnika". Primorski pisci nazivaju svoj jezik hrvatskim, tvrdi Šulek te citira desetak i više djela u kojima se spominje u naslovu hrvatsko ime. Naprotiv, ne može se naći knjiga pisana glagoljicom ili latinicom u kojoj bi pisac svoj jezik zvao srpskim, pače i knjige pisane hrvatskom ćirilicom (bosančicom) zovu svoj jezik hrvatskim ili slovinskim. Uostalom − kako bi ga hrvatski pisac i mogao nazvati srpskim, kada su u ono doba sve do najnovijega vremena Srbi pisali smjesom crkvenoga, ruskoga i srpskoga jezika, dok je štokavski jezik "sve do ovoga vieka samo kod Hrvata cvatio".

...Pročitaj cijeli članak


Cartella rossa.jpg
   

Znate li da ...

...se izraz „Dalmatinski tip obale” u svjetskoj znanstvenoj terminologiji koristi za obalu koja je po razvedenosti karakteristična Hrvatskoj.

... se u mjestu Cernoj pored Vinkovaca veća rijeka (Biđ) ulijeva u manju rijeku (Bosut) i da dalje od Cerne prema Vinkovcima teku pod imenom manje rijeke Bosut.

... da je rijeka Bosut rijeka bez jasno definiranog izvora.

...je Rijeka bila nezavisna država od 1920. do 1924. godine, te se za to vrijeme u gradu služilo hrvatskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim jezikom.

...je riječ „enciklopedija” prvi put u današnjem smislu upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić, 1559. godine.

Kalendar

9. ožujka 1712. - Hrvatski sabor izglasao je Hrvatsku pragmatičnu sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom.

13. ožujka 1572. - umro je renesansni pjesnik Petar Hektorović.

16. ožujka 1812. - rodio se biskup Juraj Dobrila.

31. ožujka 1991. - poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
   
:Portal:Hrvatska
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis