Miloš Obrknežević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Miloš Obrknežević (Beograd, 1910.[1] – ?), bio je pravnik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Miloš Obrknežević rodio se u Beogradu 1910. godine. Po narodnosti je Srbin, podrijetlom iz Neuzina u Banatu, kamo su mu pretci izbjegli u 18. stoljeću za vrijeme posljednjih austro-turskih ratova.[1][2] Nakon završetka pravnih studija bio je, između dva svjetska rata, službenik i pravni savjetnik Srpske pravoslavne crkve u Srijemskim Karlovcima.[1][2][3] Drugi svjetski rat i travanj 1941. zatječe ga u jugoslavenskoj vojsci u činu sudskog kapetana I. klase.[1] Nakon Sloma Kraljevine Jugoslavije uspijeva izbjeći zarobljeništvo no zatvaraju ga hrvatske vlasti, kada su ove preuzele građansku vlast od Nijemaca u Srijemu, u listopadu 1941. godine.[1] Iz zatvora je pušten uz posrijedovanje hrvatskih prijatelja.[1]

Sredinom 1944. godine odlazi u Novi Sad, koji je tada pod mađarskom vlašću.[1] U Novom Sadu dočekuje kraj Drugoga svjetskog rata i biva zatvoren od novih jugoslavenskih vlasti ali je zauzimanjem prijatelja pušten.[1]

Nakon puštanja iz zatvora napušta Jugoslaviju te zatim i Europu i odlazi u Venezuelu gdje se bavio ugostiteljstvom i trgovinom.

Uloga u uspostavi HPC[uredi VE | uredi]

Pošto vlasti NDH nisu htjele neposredno pregovarati s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve glede uređenja ispovijedanja pravoslavlja u novostvorenoj državi, početkom 1942. godine Obrknežević je kao stručnjak u pravnim stvarima pravoslavlja preuzeo funkciju pregovarača s pravoslavne strane.[3] Aktivno je zatim sudjelovao kod uspostave Hrvatske pravoslavne crkve i to kao autor teksta crkvenog Ustava, kao pregovarač s hrvatskim vlastima te kao tajnik Preosv. Germogena, mitropolita Hrvatske pravoslavne crkve.[1][3] U funkciji pregovarača tri puta ga je primio Ante Pavelić.[3]

Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna Crkva[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj reviji 1979. godine objavljuje članak Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna Crkva (Sv. 2., str. 229-267.).[1] Iste godine je tiskano kao samostalno djelo. Također tiskano je i 2000. godine u Rijeci.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390.
  2. 2,0 2,1 (engl.) Miloš Obrknežević, Development Of Orthodoxy In Croatia And The Croatian Orthodox Church, preuzeto 25. ožujka 2012.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 300.
  4. (engl.) YALE University library catalog, preuzeto 25. ožujka 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]