Miloska Venera

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Front views of the Venus de Milo.jpg
Miloska Venera
Aleksandros iz Antiohije,
oko 130.-100. pr. Kr.
mramor,
2,03 m
Louvre, Pariz
Portal: Likovna umjetnost

Afrodita s Melosa (grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou), poznatija kao Miloska Venera, je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela. Smatra se kako predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ime je dobila prema otoku Milos, u arhipelagu Cikladi, Egejsko more, Grčka, gdje ju je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Kupio ju je francuski ambasador u Istanbulu 1821. godine, u vrijeme kada je Grčka bila pod osmanskom vlašću. Francuski kralj Luj XVIII. ju je donirao muzeju Louvre u Parizu gdje se danas drži za jedan od najvrijednijih izložaka.

Crtež Miloske Venere koji prikazuje izgubljeni dio postolja s natpisom.

Isklesana je iz mramora, u veličini nešto većoj od naravne (203 cm), nekad između 130. i 100. godine pr. Kr. Ruke, nakit i originalno postolje su joj izgubljeni poslije otkrića[1]. Prema natpisu na postolju, čije skice i prijepisi natpisa su sačuvani, Milosku Veneru je izradio Aleksandros iz Antiohije, iako se prvobitno djelo pripisivalo Praksitelu, ili njegovoj školi. Vijugava figura i moderna draperija daju joj dojam uzvišenosti. Nekada se pretpostavljalo da je u rukama držala dijete, krunu, štit, koplje, jabuku (milos na grčkom jeziku znači „jabuka”)[2], ili zrcalo u kojemu se divila svom odrazu, a u novije vreme - vreteno i konac[3]. Vjerojatno je prvobitno nosila metalni nakit, narukvice, naušnice i traku na glavi, od kojih su ostale samo zaglavne rupe za njih.

Milonska Venera je snažno utjecala na umjetnike od antike do renesanse, ali i na moderne umjetnike kao što je Salvador Dali (Milonska Venera s ladicama).

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Miloska Venera

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vuk Radić, Znanstvenici još uvijek ne znaju gdje su nestale ruke sa skulpture Venere, telegram.hr 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.
  2. Miloska Venera - Venera sa Milosa na artnit.net; Pristupljeno 28. lipnja 2017.
  3. VENERINA TAJNA Statua boginje lepote u stvari predstavlja prostitutku, blic.rs preko Daily Maila, 12. 05. 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]