Egejsko more
Egejsko more | |
|---|---|
| More | |
 Satelitska fotografija Egejskog mora | |
| Položaj | |
| Koordinate | 39°N 25°E / 39°N 25°E |
| Smještaj | Jugoistočna Europa i Jugozapadna Azija |
| Države | |
| Granična mora | Jonsko more, Mramorno more, Sredozemno more |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 214000 km2 |
| Duljina | 610 km |
| Širina | 300 km |
| Zapremina | 74900 km3 |
| Temperatura | |
| • Najmanja | 10 °C |
| • Najveća | 26 °C |
| Salinitet | 38 – 39,9 ‰ |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Aliakmon, Arda, Marica, Mesta, Penej, Struma, Vardar |
| Otoci | 1415 |
  Egejsko more Egejsko more na zemljovidu Europe  | |
| Normativni nadzor | |
Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske. Preko Bospora, Mramornog mora i Dardanela povezano je s Crnim morem. Smatra se kolijevkom dvije velike antičke kulture, kretske i grčke. Kasnije su tim morem vladali Perzijanci, Rimljani, Bizantinci, Đenovljani i Mlečani, kao i Osmanlije. Danas Egejsko more dijele Grčka (veći dio) i Turska (manji dio).
Ime je izvedeno od Aigeusa, mitskog kralja Atene.
U antičko su vrijeme Egejski otoci (često drugo ime za Egejsko more) bili izvorište kulturnog razvoja i "predložak" za današnju demokraciju. Razvijalo se pomorstvo, trgovina i posredovalo se znanje. Međusobni utjecaji raznih kultura istočnog Sredozemlja bili su pogodovani zemljopisnim datostima.
Egejski otoci se mogu svrstati u sedam skupina:
- trakijska otočna skupina
- istočnoegejska otočna skupina
- sjeverni Sporadi
- Cikladski otoci
- Saronski otoci
- Dodekani ili južni Sporadi
- Kreta
- Sestrinski projekti
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Egejsko more |
