Moralna teologija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Moralna teologija ili teološka etika je znanstvena disciplina koja proučava djelovanje čovjeka u svjetlu njegove metafizičke datosti i božanske objave.[1] Njen cilj je istina, odnosno dobro čovjeka, a tri glavna smjera su: fundamentalna moralna teologija, bioetika i socijalni nauk. Usko je povezana s filozofijom, psihologijom i medicinom

Izvori moralne teologije[uredi VE | uredi]

Glavni izvori od kojih kreće moralna teologije su:

  • Božanska objava (Sveto Pismo i tradicija);
  • Ljudska narav, kao natura metaphysica et absoluta hominis[2] na kojoj se temelji prirodni moralni zakon (npr. ne ukrasti, ne ubiti, ne svjedočiti lažno).
  • Razum, odnosno ljudska sposobnost kritičkog i logičkog razmišljanja. Za razliku od filozofske etike, teološkoj etici razum nije jedini izvor. Naravno, razum je bitan izvor, ali ne i jedini. 
  • Neposredno ljudsko iskustvo (GS, 44). Ovo se osobito odnosi na povijesna iskustva, na napredak i nova otkrića znanosti, te na bogatstva skrivena u različitim ljudskim kulturama.[3]

Sistematizacija[uredi VE | uredi]

Do sada je bilo više pokušaja sistematizacije moralne teologije (Toma Akvinski, J. Azor, T. Steinbüchel, T. Münker, F. Tillmann), ali idealno rješenje još uvijek ne postoji. Do sada se moralna teologija djelila u dva dijela:[4]

  • Opća moralna teologija (lat. theologia moralis generalis) ili fundamentalna (fundamentalis)
  • Posebna moralna teologija (lat. theologia moralis specialis)

Znanstveni institut[uredi VE | uredi]

Najpoznatiji poslijediplomski znanstveni institut moralne teologije je prestižna Papinska akademija Alfonsiana u Rimu koja je dio Papinskog lateranskog sveučilišta.[5]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Definicija na latinskom jeziku:«Ea pars theologiae quae tractat de ordinatione actuum humanorum in Deum, finem ultimum supernaturalem» u priručniku I. Aertnys - C. Damen, Theologia moralis, vol. I, Torino 1956., str. XV-XVII.
  2. Definicija teologa Gabriela Vàsqueza iz XVI. stoljeća
  3. Usp. Drugi vatikanski sabor, Gaudium et spes (hrv. Radost i nada), br. 44
  4. Usp. Marinko Perković, Temelji teloške etike, Sarajevo, 2000., str. 44-45
  5. Službena stranica Papinske akademije Alfonsiane