Muhamed VI.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Muhamed VI.
Muhamed VI.

Kralj Maroka Muhamed VI., 2016. godine

Kralj Maroka
trenutačno
u službi od
23. srpanj 1999
Princ Maroka
trajanje službe
21. kolovoz 1963. – 23. srpanj 1999.
Rođenje 21. kolovoz 1963.

Muhamed VI (arapski: محمد السادس; berberski jezici: ⴰⴳⵍⵍⵉⴷ ⵎⵓⵃⴰⵎⵎⴷ ⵙⴷⵉⵙ agllid muhammd sdis; rođen 21. kolovoza 1963.) je kralj Maroka. Pripada dinastiji Alaouite, a na prijestolje se popeo 23. srpnja 1999. nakon smrti svog oca, kralja Hasana II.

Kralj je u početku uveo reforme kako bi ženama dodijelio više moći. Procurile diplomatske obavijesti s WikiLeaksa tvrde da postoji velika korupcija na dvoru kralja Muhameda VI. Rašireni poremećaji u 2011. godini, marokanski element arapskog proljeća, prosvjedovali su protiv korupcije i urgirali na potrebu za političkom reformom. Kao odgovor, kralj Muhamed VI objavio je program reformi i uveo novi ustav čije su reforme usvojene javnim referendumom 2011. godine.

Rani život i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

On je drugo dijete i najstariji sin Hassana II i njegove sekundarne supruge Lalle Latife Hammou. Na dan svog rođenja je imenovan očitim nasljednikom i prijestolonasljednikom. Njegov je otac od malih nogu želio da mu pruži vjersku i političku naobrazbu; u dobi od četiri godine počeo je pohađati kur'ansku školu u Kraljevskoj palači. Bio je koordinator ureda i službi Kraljevskih oružanih snaga do 1994. godine. 12. srpnja 1994. promaknut je u vojni čin general-bojnika, a iste godine postao je predsjednikom Visokog vijeća za kulturu i zapovjednikom glavni Kraljevske marokanske vojske. New York Times izvijestio je da je prije uspona na prijestolje Muhamed VI "stekao reputaciju playboya tijekom godina koje je proveo čekajući u krilima, pokazujući naklonost prema brzim automobilima i noćnim klubovima."

Kralj Maroka[uredi | uredi kôd]

23. srpnja 1999. naslijedio je oca kao kralja i ustoličen je u Rabatu 30. srpnja.

Kritika kraljeve potrošnje[uredi | uredi kôd]

Maroko zauzima 121. mjesto u indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda. Deset posto stanovništva živi u apsolutnom siromaštvu. Usred pandemije COVID-19, Mohammed je od saudijske kraljevske obitelji kupio palaču u Parizu, blizu Eiffelovog tornja, vrijednu 80 milijuna eura.

Kraljevski skandali[uredi | uredi kôd]

Prosvjedi su izbili u Rabatu, glavnom gradu Maroka, 2. kolovoza 2013., nakon što je Muhamed pomilovao 48 zatvorenih Španjolaca, uključujući pedofila koji je služio 30-godišnju kaznu zbog silovanja 11 djece u dobi između 4 i 15 godina. Također je otkriveno da je među pomilovanima figurirao osumnjičenik za trgovinu drogom, koji je pušten prije suđenja. Oduprio se uhićenju koristeći vatreno oružje. Bio je tu Antonio Garcia, trgovac drogom recidivista, uhićen u posjedu 9 tona hašiša u Tangeru i osuđen na 10 godina. Neki su mediji tvrdili da je njegovo puštanje posramilo Španjolsku.

Privatni život[uredi | uredi kôd]

Muhamed je vodeći marokanski poduzetnik i bankar. Časopis Forbes ga je procjenio na 5,7 milijardi dollara. Također je i vodeći poljoprivredni proizvođač i vlasnik zemljišta u Maroku, gdje je poljoprivreda izuzeta od poreza. 2002. godine vjenčao se sa Salmom Bennani, i imaju 2 djece; Moulay Hassan i Lalla Khadija. Muhamedov rođendan se slavi kao državni praznik.