Nacionalni park Tadžik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nacionalni park Tadžik

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Tadžik
Flag of Tajikistan.svg Tadžikistan


Nacionalni park Tadžik na karti Tadžikistan
Nacionalni park Tadžik
NP Tadžik u Tadžikistanu
Godina uvrštenja: 2013. (37. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1252 UNESCO

Nacionalni park Tadžikistana (tadžičke: Боғи миллии Тоҷикистон, ruski: Таджикский национальный парк), ranije poznat kao Nacionalni park Pamira ili Pamirski nacionalni park (Памирского) je najveći nacionalni park središnje Azije površine od 2,6 milijuna hektara, što čini gotovo cijelo Pamirsko gorje, treći najviši ekosustav na zemlji poslije Himalaja i Karakoruma, te čak 18% Tadžikistana, od čega 60% pripada autonomnoj regiji Gorno-Badakštanu, a 40% Džirgatoljskom i Tavildaranskom distriktu Tadžikistana.

Zaštićena područja Pamira u Tadžikistanu s NP Tadžikistana obrubjenim zelenom linijom
Negdašnji 7.495 m visok Vrh Komunizma (sada Vrh Ismail Samani) 1989. god.

Osnovan je 1992. godine u središtu Tadžikistanskog dijela Pamirskog gorja gdje se susreću najviši vrhovi Euroazijskog kontinenta, tzv. „Pamirski čvor”. U njegovim granicama se nalaze prirodni rezervati Sanglijarski i Muskol, dok na istoku graniči s PR Verknji Mužkul. Ovo područje ekstremnih sezonskih promjena temperatura sastoji se od visokih visoravni na istoku i visokih vrhova, od kojih su neki viši od 7.000 m, na zapadu (Ismail Somoni, bivši vrh Komunizam, visok 7.495 m; Lenjinov vrh (Vrh Abu Ali Ibn Sina) visine 7.134 m; Korženevskaja 7.105 m; i dr.). Najdulji ledenjak izvan polarnog kruga, 77 km dug i 700 km² velik ledenjak Fedčenko, je samo jedan od njegovih 1.085 ledenjaka, a u parku se nalazi i više od 400 ledenjačkih jezera[1] poput dubokog jezera Sarez (koje je nastalo prije samo 100 godina velikim potresom koji je pokrenuo veliko klizište kojim je nastala Uzoi brana, najviša prirodna brana na svijetu) i jezera Karakul (najviše jezero koje je nastalo padom meteora).

U parku raste bogata flora jugozapadnih i srednjoazijskih vrsta, te u njemu obitavaju mnoge rijetke i ugrožene vrste ptica i sisavaca kao što su snježni leopard, sibirski ris, Marko Polo ovca (Ovis ammon polii), vitoroga koza (Capra falconeri), smeđoglavi galeb (Chroicocephalus brunnicephalus) i dr.[2]

Kako je park podložan čestim snažnim potresima, slabo je naseljen i gotovo nedirnut utjecajima poljoprivrede i ljudskih naselja. Zbog toga pruža jedinstvenu priliku za proučavanje tektonskih ploča i fenomena podvlačenja, zbog čega je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2013. godine kao prvo prirodno dobro svjetske baštine u Tadžikistanu[1]. Naime, ogromne geotektonske sile koje proizlaze iz sudara Indo-australske ploče s euroazijskom pločom progresivno uzdižu Himalaje, Karakorum, Hindukuš, Kunlun i Tian Shan, radijalno od Pamira. Uz gorje Karakorum, Pamirska regija je jedno od najvažnijih tektonski aktivnih mjesta na svijetu[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Tajik National Park (Mountains of the Pamirs) na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 16. rujna 2013.
  2. Pamir alpine desert and tundra, Terrestrial Ecoregions, World Wildlife Fund (engl.) Pristupljeno 16. rujna 2013.
  • Jack D. Ives, Himalayan Perceptions: Environmental Change and the Well-being of Mountain Peoples, Himalayan Journal of Science, Lalitpur (Népal), 2006., str. 180. ISBN 9789994696659

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 38°45′N 72°18′E / 38.75°N 72.3°E / 38.75; 72.3