Nacionalni parkovi zapadne Tasmanije

Tasmanijska divljina
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Australija
Godina uvrštenja	1982. (6. zasjedanje); Prošireno 1989.
Vrsta	Prirodno i kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, vi, vii, viii, ix, x
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:507
Koordinate	41°58′3″S 145°41′7″E / 41.96750°S 145.68528°E
	Tasmanijska divljina class=notpageimage\| Lokacija Tasmanijske divljine u Australiji

Jezero Pedder u Nacionalnom parku Jugozapadna divljina u Tasmaniji

Nacionalni parkovi zapadne Tasmanije ili Tasmanijska divljina (engleski: Tasmanian Wilderness) je zaštićeno područje nekoliko nacionalnih parkova u zapadnoj Tasmaniji (Australija) koji su 1982. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao jedinstven primjer posljednjih velikih područja divljine umjerene klime na svijetu.

Ovo područje prekriva više od 13,800 km², što je 20% Tasmanije, i jedno je od najvećih zaštićenih područja na svijetu. Tu su pronađene vapnenačke špilje s dokazima o ljudskom stanovanju koji su stariji od 20,000 godina.

Popis nacionalnih parkova

Nacionalni park	Osnovan	Površina	Koordinate	Bilješke
Nacionalni park Cradle Mountain-Lake St Clair	1922.	161,443 hektara	41°49′49″S 145°55′27″E / 41.83028°S 145.92417°E / -41.83028; 145.92417	Park je smješten na Središnjim planinama, 165 km sjeveroistočno od Hobarta, i u njemu se nalaze planine: Cradle Mountain, Barn Bluff, Mount Pelion, Mount Oakleigh i Mount Ossa, te jezero St Claire.
Nacionalni park Franklin-Gordon Wild Rivers	1908.	446,342 hektara	42°24′34″S 146°01′55″E / 42.40944°S 146.03194°E / -42.40944; 146.03194	Park se nalazi 117 km zapadno od Hobarta, na riječnom sustavu dvije rijeke, Rijeka Franklin i Rijeka Gordon, između Središnjih planina i Masiva zapadne obale. Njime dominira planina "Francuska kapa" koje je ime dobila jer oblikom podsjeća na Frigijsku kapu koja je bila popularna tijekom Francuske revolucije.
Nacionalni park planina Hartz	1939.	71.4 km²	43°13′47″S 146°45′22″E / 43.22972°S 146.75611°E / -43.22972; 146.75611	Većina parka ima visinu oko 600 metara nadmorske visine, na zapadu od dijabaza, a na istoku od sedimentnih stijena nastalih tijekom više ledenih doba.
Nacionalni park krša Mole Creek	1996.	13.45 km²	41°36′02″S 146°17′22″E / 41.60056°S 146.28944°E / -41.60056; 146.28944	Jedini nacionalni park koji je osnovan kako bi se zaštitio krajolik krša u kojem se nalazi 300 km, do danas poznatih, špilja i udubina sa stalagmitima i stalaktitima. Nalazi se 168 km sjeverozapadno od Hobarta.
Nacionalni park Jugozapadna divljina u Tasmaniji	1955.	618,267 ha	42°50′01″S 146°08′58″E / 42.83361°S 146.14944°E / -42.83361; 146.14944	Najveći park na Tasmaniji nalazi se 93 km zapadno od Hobarta i prostire se od zapadne do južne obale Tasmanije. Park je slavan po svojoj nedirnutoj divljini i nepristupačnosti, ali i po jako promjenjivoj i oštroj klimi. Na kopnu se uglavnom prostire oko slikovitog jezera Pedder.
Nacionalni park Walls of Jerusalem	1978.	51,800 ha	41°52′08″S 146°15′31″E / 41.86889°S 146.25861°E / -41.86889; 146.25861	Park se nalazi 144 km sjeverozapadno od Hobarta, a ime je dobio prema geološkim fenomenima koji nalikuju Zapadnom zidu u Jeruzalemu. I druga mjesta u parku su nazvana prema biblijskim pojmovima, poput Herodovih vrata, Salominog jezera, Salamonovih dragulja, Damaščanskih vrata, Bazena Batšebe i sl. Najviši vrh u parku je Vrh kralja Davida.
Središnja Tasmanska visoravan	1978.	908.7 km²	41°51′1″S 146°33′28″E / 41.85028°S 146.55778°E / -41.85028; 146.55778	Središnja visoravan je najveća visoravan na Tasmaniji. Okružuju je "Veliki zapadni stupovi" na sjeveroistoku i Cradle Mountain na zapadu.
Državni rezervat Devils Gullet	1972.	11.08 km²	41°40′25″S 146°20′19″E / 41.67361°S 146.33861°E / -41.67361; 146.33861
Jugoistočna hrid Mutton Bird	1994.	0.52 ha	43°25′S 145°58′E / 43.417°S 145.967°E / -43.417; 145.967	Ova strma hrid visine 22 metra se nalazi na južnom kraju jugozapadne obale Tasmanije i važno je mjesto gdje se gnijezde ptice kao što su Tankokljuni zovoj, Sinji zovoj, Crnoglavi kormoran i Australski galeb.