Nacrt:Karantenci
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Ivi104 (razgovor | doprinosi) prije 8 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Karantanci (lat. Carantani, rus. Horutani) su staroslavensko pleme. Naseljavali su područja Koruške , Štajerske (današnja Austrija, sjeverna Slovenija) i zapadne Mađarske (zapadna obala Dunava). Nakon propasti Samove države, alpski Slaveni stvaraju Kneževinu Karantaniju u Istočnim Alpama, koja je bila neovisna od oko 660. do oko 745. godine, kada je došla pod bavarsku sferu utjecaja, a kasnije je uključena u Franačko Carstvo. Isprva su bili pod ugnjetavanjem Avara , a zatim su došli pod vlast Franaka i Bavaraca (od 745. godine). Godine 796. knez Voinomir sudjelovao je u pohodu Franaka protiv Avara. Godine 800. prihvatili su zapadno kršćanstvo. U srednjem vijeku nazivani su alpskim Slavenima.
Karamtance (Horutane) spominje Nestor, autor Ruske kronike:
| Nakon dugo vremena naseliše se Slaveni uz Dunav, gdje su sada ugarske i bugarske zemlje. Od tih Slavena raziđoše se po zemlji i prozvaše se svojim imenima, gdje su sjedili, na kojem mjestu. Oni, koji došavši, sjedoše na rijeku u ime Morave, te se prozvaše Moravci, a drugi se prozvaše Česi. A to su isti Slaveni: Bijeli Hrvati, Srbi i Horutani |