Nacrt:Nepotrebni posao
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Ivi104 (razgovor | doprinosi) prije 8 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Nepotrebni posao je termin koji je popularizirao antropolog David Graeber kako bi opisao poslove koji se čine beskorisnima, nevažnima ili čak štetnima, a ipak zahtijevaju značajne količine vremena, energije i resursa. Takvi poslovi obično ne donose stvarnu vrijednost, ne doprinose društvu ili čak stvaraju nepotrebno opterećenje za zaposlene.
Osoba koja ima nepotrebni posao često osjeća da njihov rad nema svrhu, da obavljaju zadatke koji su suvišni, administrativni ili besmisleni. Takvi poslovi mogu uključivati beskonačno ponavljanje nevažnih zadataka, nepotrebno stvaranje i obradu dokumentacije, umjetno stvaranje složenosti ili poslove koji služe samo održavanju birokracije.
Postoje mnogi faktori koji mogu doprinijeti nastanku nepotrebni poslova. To uključuje promjene u organizaciji rada, rast administrativnih i upravnih funkcija, kao i ekonomski sustav koji se usredotočuje na rast broja radnih mjesta bez obzira na njihovu stvarnu korisnost.
Nepotrebni poslovi mogu imati negativne posljedice na pojedince i društvo. Zaposlenici koji obavljaju takve poslove često se osjećaju nezadovoljni, frustrirani i demotivirani. Osim toga, takvi poslovi mogu trošiti vrijeme, resurse i energetske resurse koji bi se mogli usmjeriti na nešto korisnije.
Važno je napomenuti da definicija nepotrebni poslova može biti subjektivna i da percepcija o tome što je beskorisno ili važno može varirati među ljudima. Ono što neki smatraju nepotrebnim poslom, drugi možda smatraju važnim ili neophodnim.
Reference[uredi | uredi kôd]
Daljnje čitanje[uredi | uredi kôd]
- Your Call Is Important to Us: The Truth About Bullshit od Laure Penny