Demetrova nagrada

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Demetrova nagrada, bila je hrvatska književna nagrada.

O nagradi[uredi VE | uredi]

Ustanovljena je 26. rujna 1906. godine, u Zagrebu, na poticaj Društva hrvatskih književnika.

Dodjeljivala se za najbolje dramsko djelo domaćeg autora izvedeno na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta.

Ime je ova nagrada dobila u čast hrvatskom kulturnom velikanu i žestokom pristaši hrvatskog preporoda Dimitriju Demetru.

Nagrađeni je dobivao novčanu nagradu. Porota koja je odlučivala o nagradi bila je sastavljena od ravnatelja kazališta, dva predstavnika DHK i dva člana Matice hrvatske.[1] Prva dodjela je bila 1907/08. Nagrada se dodjeljivala po sezonama, sve do 1946. godine. Te godine sastala se je porota s obrazloženjem da ni jedno predloženo djelo nema kvalitetu za nagradu.[2]

Dobitnici i dobitnice[uredi VE | uredi]

  • 1907/1908.: Ante Tresić Pavičić, za dramu Ciceronovo progonstvo.
  • 1908/1909.: Milan Ogrizović, za dramu Hasanaginica: drama u tri čina.
  • 1909/1910.: Milan Begović, za dramu Stana Biučića.
  • 1910/1911.: Josip Kosor, za dramu Požar strasti.
  • 1911/1912.: Ivo Vojnović, za dramu Gospoda sa suncokretom.
  • 1912/1913.: Srđan Tucić, za dramu Golgota.
  • 1914.: Josip Kosor, za dramu Pomirenje.
  • 1915.: Pecija Petrović, za dramu Šuma.
  • 1916.: Pecija Petrović, za dramu Mrak.
  • 1917.: Milan Ogrizović, za dramu Objavljenje.
  • 1918.: Srđan Tucić, za dramu Osloboditelji.
  • 1919.: Ulderiko Donadini, za dramu Bezdan.
  • 1920.: Mirko Korolija, za dramu Zidanje Skadra.
  • 1921.: Josip Kulundžić, za dramu Ponoć
  • 1922.: Miroslav Krleža, za dramu Golgota.
  • 1923. Miroslav Krleža, za dramu Vučjak.
  • 1924.: Milan Begović, za dramu Božji čovjek.
  • 1924/1925.: Miroslav Krleža, za dramu Michelangelo Buonarroti.
  • 1925/1926.: Ahmed Muradbegović, za dramu Bijesno pseto.
  • 1926/1927.: Josip Kulundžić, za dramu Škorpion.
  • 1927/1928.: Miroslav Krleža, za dramu U agoniji.
  • 1928/1929.: Miroslav Krleža, za dramu Gospoda Glembajevi.
  • 1929/1930.: Tito Strozzi, za dramu Komedija na stubištu.
  • 1930/1931.: Kalman Mesarić, za dramu Joco Udmanić.
  • 1931/1932.: Milan Begović, za dramu Bez trećega.
  • 1932/1933.: Miroslav Feldman, za dramu Zec.
  • 1933/1934.: Tito Strozzi, za dramu Kako se osvajaju žene. 1
  • 1933/1934.: Kalman Mesarić, za dramu I u našem gradu. 1
  • 1934/1935.: Slavko Batušić, za dramu Komorni trio.
  • 1935/1936.: Milan Begović, za dramu I Lela će nositi kapelin.
  • 1936/1937.: Geno Senečić, za dramu Slučaj s ulice.
  • 1937/1938.: Niko Bonifačić-Rozin, za dramu U vrtlogu.
  • 1938/1939.: Miroslav Feldman, za dramu U pozadini.
  • 1939/1940.: August Cesarec, za dramu Sin domovine.
  • 1940/1941.: Geno Senečić, za dramu Spis 516.
  • 1941/1942.: Ahmed Muradbegović, za dramu Husein-beg Gradaščević.
  • 1942/1943.: Ruža Lucija Petelinova, za dramu Petra.
  • 1943/1944.: Marijan Matijašević, za dramu U brodolomu.

Od 38 nagrada Miroslav Krleža je ovu nagradu dobio 5 puta, a Milan Begović 4 puta, 10 pisaca dobilo ju je 2 puta (Milan Ogrizović, Josip Kosor, Srđan Tucić, Pecija Petrović Ahmed Muradbegović, Geno Senečić, Tito Strozzi, Kalman Mesarić, Miroslav Feldman, Josip Kulundžić), a nagrađena je i jedna žena Ruža Lucija Petelinova.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Dijele nagradu.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 338., pristupljeno 1. rujna 2020.
  2. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 339., pristupljeno 1. rujna 2020.
  3. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 345., pristupljeno 1. rujna 2020.


P literature.svg Nedovršeni članak Demetrova nagrada koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.