Suvremena povijest

Suvremeno doba označava najnovije razdoblje u ljudskoj povijesti, koje obuhvaća ključne događaje, procese i promjene od početka 20. stoljeća do današnjeg dana. Radi se o razdoblju velikih političkih, društvenih, gospodarskih i tehnoloških transformacija koje su oblikovale današnji globalni svijet. Iako se u znanstvenoj i obrazovnoj praksi javljaju različiti kriteriji za određivanje početka suvremenog doba, najčešće se uzimaju 1914. ili 1918. godina, tj. početak ili kraj Prvog svjetskog rata, kao simbolički završetak novog vijeka i početak suvremene ere.

Početak suvremenog doba – višestruke perspektive

Različite škole mišljenja, historiografske tradicije i ideološki pristupi nude više mogućih točaka početka suvremenog razdoblja:

• 1789. – Francuska revolucija: za mnoge zapadnoeuropske povjesničare ona simbolizira početak modernog doba, rušenje feudalnog poretka i početak građanskih društava.
• 1914./1918. – Prvi svjetski rat: kraj starog europskog poretka, raspad monarhija (Austro-Ugarske, Osmanskog, Njemačkog i Ruskog Carstva) te stvaranje novih država i međunarodnih odnosa.
• 1917. – Oktobarska revolucija: početak komunističke ere, koja će obilježiti velik dio 20. stoljeća i globalnu bipolarnu podjelu.
• 1945. – Završetak Drugog svjetskog rata: povijesna prekretnica koja uvodi Hladni rat, dekolonizaciju, osnivanje UN-a i početak svjetskog mira (barem u Europi).
• 1989./1991. – Pad Berlinskog zida i raspad SSSR-a: kraj Hladnog rata, slom komunizma u Europi, nastanak novih država i širenje tržišne demokracije.
• 2001. – Teroristički napadi na SAD: simbolički početak novog sigurnosnog i političkog razdoblja koje karakteriziraju borba protiv terorizma, promjene u međunarodnim odnosima i prijelaz prema multipolarnosti.

Ključne karakteristike suvremenog doba

1. Tehnološki napredak Razvoj računala, interneta, mobilnih mreža, umjetne inteligencije, biotehnologije i svemirskih istraživanja duboko su promijenili svakodnevni život, gospodarstvo i način komunikacije.
2. Globalizacija Ekonomska i kulturna povezanost svih kontinenata postala je temeljno obilježje ovog razdoblja. Trgovina, migracije, informacije i kapital prelaze granice brže nego ikada prije.
3. Političke transformacije Suvremeno doba donijelo je širenje demokratskih vrijednosti, ali i nove prijetnje poput jačanja autoritarnih režima, populizma, hibridnog ratovanja i erozije povjerenja u institucije.
4. Dekolonizacija i uspon novih sila Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do raspada europskih kolonijalnih imperija. Brojne afričke i azijske zemlje stekle su neovisnost, a novi globalni akteri poput Kine, Indije i Brazila dobivaju sve važniju ulogu.
5. Društveni pokreti i ljudska prava Od pokreta za građanska prava i feminizma do borbe za prava LGBTQ+ zajednice i prava manjina, suvremeno doba obilježeno je borbom za jednakost, dostojanstvo i pravdu.
6. Ekološke prijetnje i klimatske promjene Klimatska kriza, gubitak bioraznolikosti, zagađenje okoliša i potreba za održivim razvojem postali su ključni izazovi globalnog društva.

Podjela suvremenog doba

• Rano suvremeno doba (1914.–1945.) Obuhvaća razdoblje između dvaju svjetskih ratova, krize demokracije, uspona totalitarizama i sloma starog svjetskog poretka.
• Hladnoratovsko razdoblje (1945.–1989.) Svijet je bio podijeljen na dva bloka – kapitalistički Zapad i komunistički Istok. Hladni rat, utrka u naoružanju, svemirska utrka i blokovske napetosti definirali su međunarodne odnose.
• Globalno doba (1989.–danas) S padom komunizma i širenjem globalizacije dolazi do uspostave liberalnog poretka, ali i pojave novih izazova poput klimatskih prijetnji, terorizma, migracijskih kriza i digitalnog nadzora.