Suvremena povijest
Izgled
(Preusmjereno s Najnovije doba)
Suvremeno doba označava najnovije razdoblje u ljudskoj povijesti, koje obuhvaća ključne događaje, procese i promjene od početka 20. stoljeća do današnjeg dana. Radi se o razdoblju velikih političkih, društvenih, gospodarskih i tehnoloških transformacija koje su oblikovale današnji globalni svijet. Iako se u znanstvenoj i obrazovnoj praksi javljaju različiti kriteriji za određivanje početka suvremenog doba, najčešće se uzimaju 1914. ili 1918. godina, tj. početak ili kraj Prvog svjetskog rata, kao simbolički završetak novog vijeka i početak suvremene ere.[1]
Različite škole mišljenja, historiografske tradicije i ideološki pristupi nude više mogućih točaka početka suvremenog razdoblja:[2]
- 1789. – Francuska revolucija: za mnoge zapadnoeuropske povjesničare ona simbolizira početak modernog doba, rušenje feudalnog poretka i početak građanskih društava.
- 1914./1918. – Prvi svjetski rat: kraj starog europskog poretka, raspad monarhija (Austro-Ugarske, Osmanskog, Njemačkog i Ruskog Carstva) te stvaranje novih država i međunarodnih odnosa.
- 1917. – Oktobarska revolucija: početak komunističke ere, koja će obilježiti velik dio 20. stoljeća i globalnu bipolarnu podjelu.
- 1945. – Završetak Drugog svjetskog rata: povijesna prekretnica koja uvodi Hladni rat, dekolonizaciju, osnivanje UN-a i početak svjetskog mira (barem u Europi).
- 1989./1991. – Pad Berlinskog zida i raspad SSSR-a: kraj Hladnog rata, slom komunizma u Europi, nastanak novih država i širenje tržišne demokracije.
- 2001. – Teroristički napadi na SAD: simbolički početak novog sigurnosnog i političkog razdoblja koje karakteriziraju borba protiv terorizma, promjene u međunarodnim odnosima i prijelaz prema multipolarnosti.
- Tehnološki napredak Razvoj računala, interneta, mobilnih mreža, umjetne inteligencije, biotehnologije i svemirskih istraživanja duboko su promijenili svakodnevni život, gospodarstvo i način komunikacije.
- Globalizacija Ekonomska i kulturna povezanost svih kontinenata postala je temeljno obilježje ovog razdoblja. Trgovina, migracije, informacije i kapital prelaze granice brže nego ikada prije.
- Političke transformacije Suvremeno doba donijelo je širenje demokratskih vrijednosti, ali i nove prijetnje poput jačanja autoritarnih režima, populizma, hibridnog ratovanja i erozije povjerenja u institucije.
- Dekolonizacija i uspon novih sila Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do raspada europskih kolonijalnih imperija. Brojne afričke i azijske zemlje stekle su neovisnost, a novi globalni akteri poput Kine, Indije i Brazila dobivaju sve važniju ulogu.
- Društveni pokreti i ljudska prava Od pokreta za građanska prava i feminizma do borbe za prava LGBTQ+ zajednice i prava manjina, suvremeno doba obilježeno je borbom za jednakost, dostojanstvo i pravdu.
- Ekološke prijetnje i klimatske promjene Klimatska kriza, gubitak bioraznolikosti, zagađenje okoliša i potreba za održivim razvojem postali su ključni izazovi globalnog društva.
- Rano suvremeno doba (1914.–1945.) Obuhvaća razdoblje između dvaju svjetskih ratova, krize demokracije, uspona totalitarizama i sloma starog svjetskog poretka.
- Hladnoratovsko razdoblje (1945.–1989.) Svijet je bio podijeljen na dva bloka – kapitalistički Zapad i komunistički Istok. Hladni rat, utrka u naoružanju, svemirska utrka i blokovske napetosti definirali su međunarodne odnose.
- Globalno doba (1989.–danas) S padom komunizma i širenjem globalizacije dolazi do uspostave liberalnog poretka, ali i pojave novih izazova poput klimatskih prijetnji, terorizma, migracijskih kriza i digitalnog nadzora.
|
- ↑ Quinn, Dermot. 1996. Age of Extremes: The Short Twentieth Century, 1914-1991, by Eric Hobsbawm. The Chesterton Review. 22 (3): 367–371. doi:10.5840/chesterton199622385. ISSN 0317-0500
- ↑ Hoffmann, Stanley; Judt, Tony. 2005. Postwar: A History of Europe since 1945. Foreign Affairs. 84 (6): 144. doi:10.2307/20031803. ISSN 0015-7120