Prijeđi na sadržaj

Narodi nam se

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Narodi nam se jedna je od najpoznatijih hrvatskih božićnih popijevaka. Pjesma govori o rođenju Isusa Krista te blagdanima koji dolaze nakon Božića, uključujući Svetog Stjepana (Štefanje), Svetog Ivana (Ivanje), Nevinu dječicu, Tomu i Tri Kralja, te završava zazivom blagoslova.[1]

Povijesni razvoj

[uredi | uredi kôd]

Pjesma je zapisana u različitim inačicama još u 17. stoljeću. Najstariji poznati zapisi nalaze se u Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, koja se smatra najopsežnijom rukopisnom pjesmaricom toga doba.

Također je uvrštena u sva tri izdanja najpoznatije pjesmarice 18. stoljeća Cithara octochorda, objavljene 1701., 1723. i 1757. godine.[1] Hrvatski pavlini objavili su prvu veću zbirku božićnih pjesama pod nazivom Cythara octochorda 1731. godine, u kojoj se nalazi i ova pjesma pod nazivom „Narodi nam se kralj nebeski".[2]

Stariji zapisi bilježe pjesmu i u Prekomurskoj pjesmarici iz 1593. godine.

U starijim zapisima tekst je bio isključivo kajkavski. Melodijski obrasci iz različitih razdoblja nisu se svi zadržali i zaživjeli - danas je poznata inačica slična jednoj iz Cithare, koja je jezično i melodijski prilagođena suvremenom dobu.

Simbolika

[uredi | uredi kôd]

Dva ključna izraza u pjesmi - Mladi kralj i Mlado ljeto - vode duboko u povijest. Hrvatski povjesničari Ferdo Šišić i Rudolf Horvat smatraju da Kristov naslov Mladi kralj podsjeća na vrijeme Arpadovića u Hrvatskoj, kada je svaki ugarski kralj nastojao što prije svoga prvorođenca okruniti za hrvatskog kralja.

Izraz Mlado ljeto odražava vrijeme kada je u Hrvatskoj godina počinjala na Božić, što prema Vjekoslavu Štefaniću „nije bilo poslije 13. stoljeća”. Štefanić je najstariju kajkavsku inačicu pjesme uvrstio u djelo „Pet stoljeća hrvatske književnosti”, Knjiga 1, Zagreb 1969.[3]

U novije vrijeme u crkvama njome često završavaju božićna bogoslužja.

Uz pjesmu „U to vrijeme godišta", „Narodi nam se" pripada među dvije vrlo stare arhaične pjesme u hrvatskom repertoaru božićnih pjesama, dok su ostale iz kasnijega razdoblja.[4]

Prvi tonski zapis

[uredi | uredi kôd]

Prvi tonski zapis božićnih pjesama u Hrvatskoj snimljen je u zagrebačkoj katedrali 1927. godine. Riječ je o povijesnom događaju - trećem javnom snimanju na daljinu u svijetu, nastalome u suradnji londonske diskografske kuće Edison Bell i zagrebačke tvornice olovaka Penkala.

Pred sam Božić, objavljena je gramofonska ploča. Na A strani bila je pjesma „Narodi nam se kralj nebeski", a na B strani „Tebe Boga hvalimo".[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikizvora WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Narodi nam se