Nart Savski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nart Savski
Nart Savski na karti Hrvatska
Nart Savski
Nart Savski
Nart Savski na zemljovidu Hrvatske
Županija Zagrebačka
Općina/Grad Rugvica
Najbliži (veći) grad Dugo Selo
Površina 1,93 km²
Nadmorska visina 105 m
Zemljopisne koordinate 45°46′01″N 16°11′56″E / 45.767°N 16.199°E / 45.767; 16.199Koordinate: 45°46′01″N 16°11′56″E / 45.767°N 16.199°E / 45.767; 16.199
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 213
 - Gustoća 110,4 st./km²
Pošta 10370 Dugo Selo
Pozivni broj +385(0)1
Autooznaka ZG

Nart Savski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Smješteno je na lijevoj obali rijeke Save 19 km istočno od središta Zagreba, odnosno 7 km jugozapadno od Dugog Sela, 3,5 km sjeverozapadno od Rugvice. Naselje je smješteno na 105 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske. Formalno je sjedište katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, dugoselskog dekanata.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju živi 213 stanovnika u 58 kućanstava.

Broj stanovnika:

  • 1981: 33 (10 kućanstava)
  • 1991: 85
  • 2001: 213 (58 kućanstava)

Povijest[uredi VE | uredi]

Nart Savski bio je sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije od 1334. do 1797. godine, odnosno on je i danas formalno središte, ali zbog čestih poplava rijeke Save, župna crkva je te godine izgrađena u Jalševcu Nartskom, koji je stvarno sjedište župe. Legenda govori kako je prvotno mjesto za novu crkvu bilo određeno u nedalekoj Strugi Nartskoj, ali je preko noći slika Majke Božje čudom preletjela u Jalševec, na mjesto današnje župne crkve. Vjernici su zaključili, da je to njezina volja, pa je tako i bilo. U 16. stoljeću, u Nartu Savskom rođen je Martin Bogdan, 59. po redu zagrebački biskup.

Od sredine 19. stoljeća Nart Savski je u sastavu dugoselskog kotara, a od sredine prošlog stoljeća u općini Dugo Selo, a od 1993. u općini Rugvica. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intezivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a poglavito tijekom Domovinskog rata.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i stočarstvo.