Naušnica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Naušnice, Rimsko razdoblje (treće stoljeće); zlato, granati, granulacija, filigran.

Naušnice su nakit koji se nosi na ušima. Postoje naušnice za probušene uši te one koje se na uho postavljaju malenom kvačicom, klipsom. Češće ih nose žene.

Naušnica koja se uglavnom stavlja neposredno nakon bušenja uha naziva se medicinka. Ona se nosi oko 15 dana od bušenja uha.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zlatne starogrčke naušnice, nastale u 1. i 2. st. prije Krista.

Antika[uredi VE | uredi]

Najstariji nalaz star je oko 7500 i 8200 godina, nađene su u gradu Chifengu u Unutarnjoj Mongoliji. Izrađene su od žada.

U Uru su žene nosile naušnice mjesečastog oblika. Kod Egipćana na naušnice nailazimo od 18. dinastije. Grkinje su nosile razne vrste naušnica, dok su one u bizantskom stilu utjecale i na oblike istih u cijelom mediteranskom području te u islamskim zemljama. U doba Rima često su nošene naušnice izrađene na proboj, dodatno ukrašene i dragim kamenjem.

Europski srednji vijek[uredi VE | uredi]

U jednom tekstu Oswalda von Wolkensteina se u jednoj pjesmi opisuje naušnice koje je nosila jedna aragonska plemkinja.

Novovjekovno doba u srednjoj Europi[uredi VE | uredi]

U 16. stoljeću se naušnice samo mjestice spominju, dok su 17. i 18. stoljeću već bile uobičajene, no ograničene na plemkinje, najčešće kapljastog ili kruškolikog oblika.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Mascetti, Daniela and Triossi, Amanda. Earrings: From Antiquity to the Present. Rizoli International Publications, Inc. New York, 1990.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]