Prijeđi na sadržaj

Nautički turizam

Izvor: Wikipedija
ACI marina Supetarska Draga

Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat. Prema prihodima koji se ostvaruju takvim kretanjima, nautički turizam je jedan od unosnijih oblika turizma za turistički receptivnu zemlju.

ACI marina Žut

Nautički turizam oblik je suvremenih športsko-rekreacijskih i zabavnih putovanja jahtama i dr. luksuznim plovilima. U Hrvatskoj ima izvanredne razvojne pogodnosti sitnorazvedenu morsku obalu s mnogobrojnim prirodno zaštićenim uvalama, ugodno podneblje s umjerenim vjetrovima i povoljnom valovitošću mora u ljetnoj sezoni kupanja i krstarenja, prirodne i spomeničke privlačnosti, te prednosti povoljnoga prometnoga položaja na glavnim turističkim vratima hrvatkog dijela Jadrana.

Početci nautičkog turizma Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Početci nautičkoga turizma u obalnome moru Hrvatske pojavljuju se na kraju 14. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća Tako je npr. austrijski nadvojvoda Karl Stephan jahtom Ossero posjetio 1899. Poreč, njemački je car Vilim II. sa suprugom Augustom Viktorijom jahtom Hohenzollern doplovio 1908. u Pulu, crnogorski kralj Nikola I. Petrović jahtom Roumija doplovio je 1911. na Brijune, austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom Sofijom brodom Lacroma stigao je 1912. u Rovinj, talijanski nobelovac Guglielmo Marconi jahtom Elettra posjetio je 1932. Brijune, engleski kralj Eduard VIII. s prijateljicom Wallis Simpson 1936. jahtom Nahlin krstario je Jadranom te posjetio Boku kotorsku, Dubrovnik, Rab i druga mjesta. Nautički turizam znatnije se razvija od početkom 1970-ih, poglavito od osnutka tvrtke ACI i popularizacijom jahtinga.[1]

Procjenjuje se da nautičar tijekom krstarenja potroši nekoliko puta više financijskih sredstava od klasičnoga gosta u vrhu kupališne sezone, kada su cijene usluga najviše. Prihodi se ostvaruju od naplate stalnoga ili tranzitnoga veza u moru ili mjesta na kopnu, servisnih usluga i održavanja plovnih objekata, iznajmljivanja prostorija i plovila (charter), usluga jedrara i tapetara, trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prodaje goriva na crpkama i dr.

Luke nautičkog turizma na Jadranu

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska:

Bosna i Hercegovina:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. istra.lzmk.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoza 2020. Pristupljeno 28. ožujka 2020.


Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marine u Hrvatskoj

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Nautički turizam koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.