Makarska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Makarska
Makarska (grb).gif
Grb Makarske
Makarska from port.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Splitsko-dalmatinske županije Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 28,00 km2
Nadmorska visina 7 mnm
 - najveća 350 mnm
 - najmanja 0 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 13.834 stan.
 - ukupna gustoća 247 stan./km2
 - gradsko naselje 13.381 stan.
Gradonačelnik Jure Brkan (HDZ)
Gradska naselja Makarska, Veliko Brdo
Dan grada 24. listopada
Zaštitnik Sveti Klement
Poštanski broj 21300
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Službena stranica makarska.hr
Zemljovid
Makarska na karti Hrvatska
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020
Makarska na karti Splitsko-dalmatinska županija
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Koordinate: 43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja, mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo broji 13.716 stanovnika.[1]

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Ime[uredi VE | uredi]

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[2][3]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije
pogled s Biokova

Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima[uredi VE | uredi]

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Zimska prosječna temperatura je 10°C, a ljetna oko 25°C.

Povijest[uredi VE | uredi]

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut mu je spomenik, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima.

Na zadnjim lokalnim izborima 2017. godine najviše glasova je osvojio HDZ.

Za gradonačelnika grada izabran je Jure Brkan iz redova HDZ-a.

Na lokalnim izborima 2005. godine najviše glasova je osvojio SDP, zajedno s koalicijskim partnerom Sinišom Srzićem, nezavisnim kandidatom.

Gradonačelnik grada je dr. Marko Ožić-Bebek iz redova HDZ-a.

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić, prvi čovjek makarskog SDP-a, ali do toga nije došlo zbog prelaska dotad nezavisnog vijećnika Siniše Srzića u HSLS. Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog, HDZ-ovog kandidata dr. Marka Ožić-Bebeka. Na lokalnim izborima 2013. za gradonačelnika je izabran Tonći Bilić iz redova SDP-a.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13.834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska broji 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13.716 stanovnika.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska

Kultura[uredi VE | uredi]

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • Košarkaški klub "Amfora"
  • Atletski klub "Sveti Marko"
  • Ragbi klub "Makarska rivijera"
  • Radnički nogometni klub "Zmaj"
  • Ženski rukometni klub "Makarska"
  • Rukometni klub "Kingtrade"
  • Veslački klub "Biokovo"
  • Tenis klub "Makarska"
  • Vatrepolo klub "Galeb"
  • Malo nogometni klub "Novo vrijeme"
  • Kickboxing klub "Mawashi"
  • Odbojkaški klub "Makarska"
  • Judo klub "Biokovo"
  • Biciklistički klub "Makarska"
  • Jedriličarski klub "Bura"
  • Kuglački klub "Biokovo"
  • Športsko plesni klub "Briljantin"
  • Boćarski klub "Makarska"
  • Šahovski klub "Makarska"
  • Klub jedrenja na dasci "Jedro"
  • Spelološko alpinistički klub "Ekstrem"
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Biokovo"
  • Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"
  • Udruga malog nogometa
  • Bagminton klub "Arka"
  • Maketarski klub "Sveti Petar"

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole[uredi VE | uredi]

  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Panoramski pogled na Makarsku

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2001.
  2. Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita, lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  3. Nacional KUHARSKI KANCONIJER Fenički grimiz iz volkove kućice
  4. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  6. (nje.) Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann, ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.
  7. (nje.) S. Cella: Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.
  8. O. Franić/IvoR: Makarsko primorje, Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  9. Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
  10. Zadarski list

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Makarska