Nociceptivni bol
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Nociceptivni bol najčešća je vrsta bola, uzrokovan izravnim oštećenjem tkiva.[1] To oštećenje može biti posljedica ozljede, upale, infekcije, tumorima ili drugim patološkim procesima.[2] Nociceptivni bol može biti akutan ili kroničan. Akutni je kratkotrajan i obično prolazi nakon što ozljeda zacijeli ili se patološki proces ukloni. Kronični traje dulje od 3 mjeseca, a može biti prisutan i nakon što se uzrok boli ukloni.
Nociceptivni bol prenosi se do mozga putem nociceptora, senzorā boli koji se nalaze u svim tkivima tijela. Nociceptivni impuls putuje od nociceptora do središnjega živčanog sustava senzornim živcima. U središnjemu živčanom sustavu impuls se obrađuje u različitim područjima uključujući kralježničnu moždinu, talamus i koru mozga.
Percepcija nociceptivne boli složen je proces koji ovisi o brojnim faktorima uključujući intenzitet bolesti, vrstu oštećenja tkiva, lokalizaciju boli, psihološke čimbenike i prethodno iskustvo s boli.
Nociceptivna bol može se liječiti različitim metodama uključujući:
- analgetike (lijekove protiv boli) kao što su paracetamol, ibuprofen i opioidi[1]
- nesteroidne antiinflamatorne lijekove (NSAID) kao što je ibuprofen[1]
- antidepresive i antiepileptike
- fizioterapiju
- psihoterapiju
- akupunkturu.
Izbor liječenja ovisi o uzroku boli, njezinu intenzitetu i trajanju te općenitome zdravstvenom stanju pacijenta.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Nociceptivni bol. MDS medicinski priručnik za pacijente. Pristupljeno 15. studenoga 2023.
- ↑ Vukelić, Jelena; Dobrila-Dintinjana, Renata; Pleština, Stjepko. 1. rujna 2015. Patofiziologija karcinomskog bola. Medicina Fluminensis. 51 (3): 389–391. ISSN 1847-6864