Novoseljani

Novoseljani
	Mjesni dom u Novoseljanima
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Općina/grad	Bjelovar
Površina	3,4 km2
Visina	151 mnm
Koordinate	45°53′56″N 16°52′30″E / 45.8989798488521°N 16.8750643730164°E
Stanovništvo (2021.)
ukupno	600
– gustoća	176 st./km2
Odredišna pošta	43000 Bjelovar
Pozivni broj	+385 (0)43
Autooznaka	BJ
	Novoseljani Novoseljani na zemljovidu Hrvatske Normativni nadzor wikipodatci;

Novoseljani (srednjovjekovni mađarski naziv: Csezmice ili Alsócsezmice, češki: Novoselany^[4], latinski: Chesmichia inferiori) su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novoseljani se nalaze istočno od gradskog centra i gradskih četvrti Mlinovac i Radničko naselje. Kroz naselje prolazi dio ceste D28 te nekadašnja županijska cesta 3046 (Novoseljanska ulica) u smjeru Velikog Trojstva.

Geografski se naselje nalazi na uzvisini istočno od Bjelovacke, te u krugu Novoseljana počinje vodotok potoka Sloboština.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, naselje je imalo 600 stanovnika.

Naselje Novoseljani: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	137	139	156	293	355	414	401	548	615	566	710	731	761	790	784	708	600
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Bjelovar. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Bjelovar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Antika

Podrobniji članak o temi: Arheološko nalazište Lug

Na prostoru Novoseljana se je nalazilo rimsko naselje Lug. Naselje je najvjerojatnije je nastalo između 2. i 4. stoljeća, stabilizacijom sjeverne granice Rimskog Carstva, kada su u krugu današnjeg trga Antuna Gustava Matoša i na nekadašnjem cestovnom raskrižju zabilježeni rimski ukopi i pretpostavljeni vojni logor ili postaja. Naselje se nalazilo na pretpostavljenoj granici nekadašnje res publike Jasorum s centrom u današnjem Daruvaru.^[5]

Istovremeno se u krugu naselja na današnjem Crkvenom polju razvila nekropola ili groblje, što je pretpostavljeno kao pokapalište stanovnika naselja Lug.^[5]

Srednji vijek

Na mjestu Novoseljana je u srednjem vijeku postojalo naselje, čija se župa Djevice Marije spominje 1334. godine kao Item ecclesia beate virginis de Ohesuricha među župama zagrebačke biskupije.^[7]

Godine 1495. već se zove Chesmichia inferiori (tj. Donja Česmica). Njegov župnik po imenu Gal spominje se 1501. kao Gallus plebanus de inferiori Chesmycze.^[7] Česmica je bila centar Česmičke župe, nekadašnje plemenske župe. Česmica predstavlja najstariju i najznačajniju plemensku župu na području današnjeg Bjelovara ^[8] Česmicu su razorili Turci u 16. stoljeću i njen prostor je desetljećima ostao nenaseljen.^{[nedostaje izvor]}

Nastanak modernog naselja

Na karti prve vojne izmjere naselje je sa upisano kao Dorf Novo Szellyani te je za vrijeme vojne uprave naselje pripadalo Varaždinskom generalatu.^[9]

Pravoslavna crkva svetog Ilije tj. crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice na Crkvenom polju u Novoseljanima izgrađena je 1700. godine,^[10] na mjestu srednjovjekovne utvrde Česmice.^[11]

Poznate osobe

Antun Tunkl, hrvatski pedagog.^[12]

Znamenitosti

Pravoslavna crkva sv. Ilije iz 1700. godine, jedan od najstarijih objekata na području grada Bjelovara
Zgrada stare škole, danas mjesni dom Novoseljani
Arheološki pronalazci na Crkvenom polju, ostatci nekadašnje nekropole ili groblje na Crkvenom polju u Novoseljanima iz 4. stoljeća. Pretpostavljeno da je bilo vezano uz rimsko naselje Lug.
Arheološko nalazište Lug, ostatci većeg rimskog ruralnog naselja ili "vicusa" iz 4. stoljeća u krugu Bjelovarske istočne obilaznice.

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ Databáze českého amatérského divadla. www.amaterskedivadlo.cz. Pristupljeno 15. lipnja 2026.
1 2 https://hrcak.srce.hr/clanak/391451
↑ HEMU. hemu.lzmk.hr. Pristupljeno 14. lipnja 2025.
1 2 Buturac - Popis Srednjovjekovnih Župa Zagrebačke Županije PDF | PDF. Scribd (engleski). Pristupljeno 22. listopada 2024.
↑ https://hrcak.srce.hr/clanak/50394
↑ Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey | Arcanum Maps. maps.arcanum.com (engleski). Pristupljeno 22. listopada 2024.
↑ http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/mitropolit-svetiilija.html
↑ Novoseljani - Alsócsezmice. www.varak.hu (mađarski). Pristupljeno 14. lipnja 2025.
↑ Tunkl, Antun. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 14. lipnja 2025.

Članak Novoseljani koji govori o naselju u Hrvatskoj je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] Databáze českého amatérského divadla. www.amaterskedivadlo.cz. Pristupljeno 15. lipnja 2026.

[:0-5] 1 2 https://hrcak.srce.hr/clanak/391451

[6] HEMU. hemu.lzmk.hr. Pristupljeno 14. lipnja 2025.

[:1-7] 1 2 Buturac - Popis Srednjovjekovnih Župa Zagrebačke Županije PDF | PDF. Scribd (engleski). Pristupljeno 22. listopada 2024.

[8] ttps://hrcak.srce.hr/clanak/50394

[9] Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey | Arcanum Maps. maps.arcanum.com (engleski). Pristupljeno 22. listopada 2024.

[10] ttp://www.manastir-lepavina.htnet.hr/mitropolit-svetiilija.html

[11] Novoseljani - Alsócsezmice. www.varak.hu (mađarski). Pristupljeno 14. lipnja 2025.

[12] Tunkl, Antun. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 14. lipnja 2025.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]