Veliko Trojstvo

Izvor: Wikipedija
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo (grb).gif
Veliko Trojstvo na karti Hrvatska
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine Marko Kutanjac
Naselja u sastavu općine 11 naselja, vidi Općinska naselja

poštanski broj = 43226

Stanovništvo (2001.) 3.092
Broj stanovnika
Veliko Trojstvo, Bjelovarsko-bilogorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Dominkovica 61 50 36
Grginac 273 231 171
Kegljevac 87 63 46
Maglenča 362 316 280
Malo Trojstvo 178 158 138
Martinac 150 125 127
Paulovac 122 99 92
Veliko Trojstvo 1291 1197 1075
Višnjevac 149 116 89
Vrbica 145 125 93
Ćurlovac 274 261 232

Ukupno
[uredi]
3092 2741 2379
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3.092 stanovnika.

Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 1.291
  • 1991. – 1.295 (Hrvati - 1.248, Srbi - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 34)
  • 1981. – 1.413 (Hrvati - 1.335, Srbi - 41, Jugoslaveni - 21, ostali - 16)
  • 1971. – 1.576 (Hrvati - 1.538, Srbi - 17, Jugoslaveni - 5, ostali - 16)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  • Službene stranice Općine Veliko Trojstvo [1]
Općina Veliko Trojstvo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1951
2191
2255
2600
3062
3275
3321
3761
4002
4249
4612
4152
3664
3286
3092
2741
2379
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Bjelovar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Veliko Trojstvo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
477
565
594
703
970
900
897
1000
1132
1398
1654
1576
1413
1295
1291
1197
1075
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo.

Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na rubu šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica - Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.

Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crijepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja. U Velikom Trojstvu je živio i radio Josip Broz Tito sa suprugom Pelagijom od 1921. do 1925. godine. Radio je u kao strojar u parnom mlinu Samuela Polaka. U Velikom Trojstvu dobio je troje djece. Hinko i Zlatica preminuli su kao mala djeca i pokopani na lokalnom groblju, a treće dijete je Žarko Broz.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Veliko Trojstvo

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • KUD Veliko Trojstvo

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Veliko Trojstvo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.