Veliko Trojstvo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo (grb).gif
Veliko Trojstvo na karti Hrvatska
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine Marko Kutanjac
Naselja u sastavu općine 11 naselja, vidi Općinska naselja

poštanski broj = 43226

Stanovništvo (2001.) 3.092

Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Veliko Trojstvo i njezino centralno naselje Veliko Trojstvo nalazi se sjeveroistočno od Bjelovara. Okruženo je bogatstvom šuma, polja, vinograda i voćnjaka. Pitomi krajolik, susretljivost ljudi i dobra prometna povezanost pružit će Vam ugodan doček. Dočekati će vas ugodni krajolik, opojni miris livada i polja, a prometnice, šumski puteljci i staze odvest će vas istočno i sjeverno u poznata izletišta – planinarski dom Kamenitovac u Maglenči i Seosko gospodarstvo Dobrovita u Višnjevcu. Općina Veliko Trojstvo prirodno geografski pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline – Bilogore, sa hrptom Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), pobrđima Bilogore (sjeverno i istočno) i dolinama Bjelovacke i Dobrovite (jugozapadno). Obzirom na položaj i prometne veze područje Općine je pod izrazito jakim gravitacijskim utjecajem Bjelovara, većeg regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta sjeverozapadnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Crkva Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu

Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3.092 stanovnika.

Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. - 1.291
  • 1991. - 1.295 (Hrvati - 1.248, Srbi - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 34)
  • 1981. - 1.413 (Hrvati - 1.335, Srbi - 41, Jugoslaveni - 21, ostali - 16)
  • 1971. - 1.576 (Hrvati - 1.538, Srbi - 17, Jugoslaveni - 5, ostali - 16)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  • Službene stranice Općine Veliko Trojstvo [1]

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Crkva Presvetog Trojstva

Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo. Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na ivici šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica - Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.

Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crjepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Veliko Trojstvo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.