Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Veliko Trojstvo na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Županija | Bjelovarsko-bilogorska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Načelnik općine | Marko Kutanjac | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naselja u sastavu općine | 11 naselja, vidi Općinska naselja
poštanski broj = 43226 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2001.) | 3.092 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3.092 stanovnika.
Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]
- 2001. – 1.291
- 1991. – 1.295 (Hrvati - 1.248, Srbi - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 34)
- 1981. – 1.413 (Hrvati - 1.335, Srbi - 41, Jugoslaveni - 21, ostali - 16)
- 1971. – 1.576 (Hrvati - 1.538, Srbi - 17, Jugoslaveni - 5, ostali - 16)
Izvor[uredi | uredi kôd]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- Službene stranice Općine Veliko Trojstvo [1]
broj stanovnika | 1951 | 2191 | 2255 | 2600 | 3062 | 3275 | 3321 | 3761 | 4002 | 4249 | 4612 | 4152 | 3664 | 3286 | 3092 | 2741 | 2379 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 477 | 565 | 594 | 703 | 970 | 900 | 897 | 1000 | 1132 | 1398 | 1654 | 1576 | 1413 | 1295 | 1291 | 1197 | 1075 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo.
Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na rubu šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica - Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.
Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crijepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja. U Velikom Trojstvu je živio i radio Josip Broz Tito sa suprugom Pelagijom od 1921. do 1925. godine. Radio je u kao strojar u parnom mlinu Samuela Polaka. U Velikom Trojstvu dobio je troje djece. Hinko i Zlatica preminuli su kao mala djeca i pokopani na lokalnom groblju, a treće dijete je Žarko Broz.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Pavao Kolarić, hrvatski isusovac, umro na glasu svetosti
- Žarko Broz
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola Veliko Trojstvo
Kultura[uredi | uredi kôd]
- KUD Veliko Trojstvo
Šport[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Veliko Trojstvo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|