Oleg, veliki knez Kijeva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kijevski knez Oleg i njegov konj, autor: Viktor Vasnecov (1899.)

Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej, norv. Helgi) (? - 912./913.), srednjovjekovni novgorodski (od 879.) i kijevski knez (od 882.) varjaškog porijekla. Bio je regent i vojskovođa u službi vladarske dinastije Rjurikoviča.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Naslijedio je 879. godine novgorodskog kneza Rjurika, u ime njegovog maloljetnog sina Igora. Godine 882., u savezništvu s ukrajinskim plemenom Poljanima, započeo je objedinjavanje istočnoslavenskih plemena središnje Ukrajine sa slavenskim plemenima u okolici Novgoroda te je osvojio Kijev i onamo preselio prijestolnicu, utemeljivši Kijevsku kneževinu.

Oleg je kao slobodan ratni plaćenik u doticaju s Poljanima stvorio političko savezništvo s kojim je kao vrhovni knez namjeravao objediniti sva istočnoslavenska plemena na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Nakon uspostave Kijevske Rusi, vodio je u razdoblju od 883. do 885. godine niz ratova protiv Drevljane, Severjane i Radimiče koje je pokorio svoj vlasti, a zauzeo je i područja Vjatiča, Hrvata, Duljeba i Tiveraca. Uspješno je ratovao i protiv Hazara.[2]

Godine 907. dopro je brodovima sve do Carigrada, da bi 911. godine uspio zaključiti povoljan trgovački ugovor s Bizantom.[3] Vladao je do 912. godine kada ga je naslijedio Rjurikov sin Igor (912.-945.), poznat i kao «Ingvar», koji je nastavio Olegovu politiku objedinjavanja slavenskih područja u savezništvu s Poljanima.

Bilješke[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Vasiliev, A.; ‘The Second Russian Attack on Constantinople,’ Dumbarton Oaks Papers, 6 (1951.)
  • The Russian Primary Chronicle: Laurentian Text, trans and ed S. H. Cross and O. P. Sherbowitz-Wetzor (Cambridge, Mass, 1953.)
  • Sakharov, A.; Diplomatiia drevnei Rusi: IX–pervaia polovina X v. (Moscow, 1980.)
  • Pritsak, O.; The Origin of Rus’. Old Scandinavian Sources Other than the Sagas (Cambridge, Mass 1981.)
  • Gregoire, H.; 'Le "Glozel' khazare." Revue des Études Byzantines 12, (1937.)
  • Golb, Norman and Omeljan Pritsak; Khazarian Hebrew Documents of the Tenth Century. (Ithaca: Cornell Univ. Press, 1982.)
  • Kloss, B.M.; "Letopis' Novgorodskaja pervaja". Slovar' Kniznikov i Knizhnosti Drevnej Rusi, vol. 1. (Leningrad, 1987.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]