Opsada Varaždina 1527.

Izvor: Wikipedija
Opsada Varaždina 1527.
sukob: Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.
Varasdin.jpg
Grad Varaždin u drugoj polovici 17. stoljeća
Vrijeme 26. rujna 1527.
Mjesto Okolica Važardina
Ishod Povlačenje pro-Zapoljinih snaga
Sukobljene strane
Pristalice Ferdinanda Habsburga Pristalice Ivana Zapolje
Zapovjednici
Nepoznato ban Krsto I. Frankapan Brinjski (teško ranjen, kasnije umro)
Postrojbe
Nepoznati broj branitelja 10 000 pješaka
3 000 konjanika
Gubitci
Nepoznato Nepoznato

Opsada Varaždina dogodila se krajem rujna 1527. godine, u jeku građanskog rata u koji je zapalo Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, nakon što su plemićki sabori izabrali različite kandidate za novog kralja nakon pogibije Ludovika II Jagelovića u Bitci na Mohačkom polju.

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Nakon pogibije Ludovika II Jagelovića na Mohaču, u Cetingradu se početkom 1527. godine sastao hrvatski sabor kako bi izabrao novoga kralja. Za novoga kralja sabor je izabrao moćnog Ferdinand I. Habsburškog, kojeg je hrvatsko plemstvo htjelo tjesnije vezati uz hrvatske napore u ratovima protiv Osmanlija.[1] Na drugom kraju države, ugarsko je plemstvo u Stolnom Biogradu (Szekesfehervaru) nekoliko mjeseci ranije za novog kralja izabralo erdeljskog plemića Ivana Zapolju. Njihov je izbor slijedio i slavonski sabor koji je u Dubravi pokraj Čazme, na utjecaj Krste Frankapana i zagrebačkog biskupa Šimuna Erdődija također izabrao Zapolju za novog kralja, zbog čega je kraljevstvo propalo u građanski rat između dvojice protukraljeva.[2]

Početak rata[uredi | uredi kôd]

Ferdinand je uskoro s vojskom od dvadesetak tisuća ljudi krenuo iz Beča te je uspješno započeo rat protiv Zapoljine struje osvojivši gradove Gjur, Komoran, Ostrogon, Višegrad i Budim, dok su se Zapoljine snage stale povlačiti prema Tisi. Ondje ih je uskoro sustigao Ferdinandov vojskovođa - grof Nikola Salm koji im je u Bitci kod Tokaja nanio težak poraz, pa je Zapolja u pomoć pozvao Krstu Frankopana koji je bio na njegovoj strani.[3]

Opsada grada[uredi | uredi kôd]

Frankopan je u Križevcima prikupio 10 000 pješaka i 3 000 konjanika, ali je zastao kod Varaždina, računajući na to da je posada u varaždinskoj tvrđavi pro-Habsburška, ali da je grad pro-Zapoljski raspoložen. Dok je obilazio zidine oko tvrđave, sa zidina je opalio top čije ga je tane teško ranilo. Prema povjesničaru Rudolfu Horvatu, zatim je krenuo prema Koprivnici ali je podlegao ranama dok je stigao do Martijanca,[3] što je bio težak udarac Zapoljinoj strani u ratu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hrvatski Sabor. Sabor u Cetinu 1527. godine. sabor.hr. Pristupljeno 2. svibnja 2020.
  2. Zapolja, Ivan | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 2. svibnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. a b Horvat, Rudolf. Povijest Hrvatske I. /Kako je Ferdinand postao kraljem – Wikizvor. Pristupljeno 2. svibnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)