Opsesivno-kompulzivni poremećaj
![]() |
Ovaj članak ne udovoljava stilskim odrednicama za područje medicine. Pomoć potražite pri Wikiprojektu medicina. Molimo ne uklanjati ovu poruku prije nego se članak ispravi. |
Klasifikacija i vanjske poveznice | |
MKB-10 | F42, F42.9, F42.8 |
MeSH | D009771 (engl.) |
Medscape | 287681 (engl.) |
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP ili eng. OCD) spada u skupinu psiholoških poremećaja koju danas znanstvenici zovu anksiozni poremećaji ili neuroze.
Opis[uredi | uredi kôd]
Opsesije su neugodne i uznemirujuće ideje, misli, slike ili impulsi koji neprestano ulaze u um, stalno se ponavljajući. Osoba sa OKP-om opsesivne misli doživljava kao iz vlastititog uma, a ne kao nametnute izvana. Opsesije nisu pretjerane brige o stvarnim životnim problemima.
Kompulzije su ponašanja ili akti koje osoba s OKP-om osjeća da mora izvršiti, iako većinom zna da su to besmisleni i pretjerani rituali. Vrlo je teško oduprijeti im se, jer se osoba s OKP-om osjeća anksioznom dok ne izvrši ritual.
Krug opsesivno-kompulzivnog poremećaja: opsesija - anksioznost - kompulzija - olakšanje.
Shema iznad prikazuje tipični krug osobe koja ima opsesivno-kompulzivni poremećaj. Opsesije uzrokuju anksioznost, uzrokujući da se osoba s OKP-om upusti u kompulzije u pokušaju da smanji anksioznost uzrokovanu opsesijama. Izvršavanjem ovih kompulzija ili rituala ne rezultira trajnom promjenom ili trajnim olakšanjem, već se u stvari opsesivno-kompulzivni simptomi pogoršavaju.
Simptomi[uredi | uredi kôd]
Simptomi mogu uključivati ponavljajuće pranje ruku, nametljive, neželjene, odbojne seksualne ili agresivne misli, preokupiranost određenim religijskim uvjerenjima, averzija prema neparnim brojevima, živčane navike, kao što je otvaranje i zatvaranje vrata određeni broj puta prije nego se ulazi ili izlazi iz sobe. Ovi simptomi mogu biti otuđujući, a često uzrokuju teške emocionalne i financijske teškoće. Oni koji pate od OKP-a uglavnom u nekom trenutku prepoznaju svoje misli i kompulzivne radnje kao neracionalne.
Liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja[uredi | uredi kôd]
Psihoterapija[uredi | uredi kôd]
Bihevioralna i kognitivna terapija[uredi | uredi kôd]
Jedna od bihevioralno-kognitivnih terapija u liječenju opsesivno-kompulzivnog poremećaja je Metoda 4 koraka američkog psihijatra Jeffreyja M. Schwartza opisana u njegovoj knjizi Brain Lock. Prilikom opsesivnih misli i kompulzivnih (prinudnih, prisilnih) ponašanja, pomaže saznanje o značajnim napretcima u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja. U posljednjih 20 godina bihevioralna terapija pokazala se uspješnom u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Koncept samoliječenja, kao dio bihevioralne terapije, najveći je napredak, a ovom metodom uči se kako postati sam svoj bihevioralni terapeut, kako razviti razumijevanje i riješiti se opsesivnih misli kroz 4 koraka:
- reimenovanje
- pripisivanje stvarnom uzroku
- refokusiranje
- revalorizacija
Liječenje antipsihoticima[uredi | uredi kôd]
Čisti O (Pure O)[uredi | uredi kôd]
Čisti O (Pure O) je manje poznat oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Rituali kod ove skupine OKP-a se većinom svode na mentalne rituale.
Priroda i tip PURE O uvelike varira, ali je središnja tema za sve osobe koje imaju OCD pojava uznemirujućih nametljivih misli ili pitanja, neželjene / neprikladne mentalne slike, ili zastrašujući impulsi koji kod osoba uzrokuju ekstremnu tjeskobu, jer su suprotni/ nisu u skladu s karakterom pojedinca, željama ili povijesti pojedinca. Dok su oni bez ovog poremećaja instinktivno može odgovoriti na bizarne nametljive misli ili impulse kao beznačajne i dio normalnog odstupanja u ljudskom umu, netko ocd će odgovoriti s dubokim alaromm nakon čega slijedi intenzivan pokušaj neutraliziranja misli.
Uobičajene OCD teme/opsesije
Odgovornost: pretjerana zabrinutost za nečije dobro. Obilježeno je posebno osjećajem krivnje vjerujući da su oštetili ili bi mogli naškoditi (namjerno ili nenamjerno) nekome. [8]
Seksualnost: uključujući rekurentne sumnje o vlastitoj seksualnoj orijentaciji (koji se nazivaju HOCD). Ljudi s ovom temom imaju potpuno različit skup simptoma od onih koje stvarno doživljavaju stvarne krize u seksualnosti. Pitanje "Jesam li gay" / "što ako postanem gay" ima patološke obrasce. Mnogi ljudi sa ovom vrstom opsesije su u ispunjenim ljubavnim vezama s pripadnicima suprotnog spola. Te osobe su čisto heteroseksualne. Osobe koje su heteroseksualne u stvarnosti- strah od postati gay. Osobe koje su gay ili biseksualne u stvarnosti- stah od postati heteroseksualne.
Nasilje u obitelji: što uključuje stalni strah da nasilno našteti/ubije sebe ili osobu koju voli.
POCD-strah od postati pedofil
Religioznost: manifestiraju kao nametljive misli ili impulsi koji se vrte oko bogohulnih i svetogrdnih tema.
Zdravlje: uključujući i dosljedne strahove da imaju bolesti (različito od hipohondrije ) kroz naizgled nemoguća sredstva (na primjer, dodirivanje objekta koji je upravo bio u kontaktu s nekim s bolešću) ili nepovjerenje u dijagnostički test.
ROCD- opsesija o tome- što ako ne volim svoga partnera itd. Tu spada i opsesija- strah od prevare voljenog partnera-, te opsesija strah da partner će prevariti osobu sa ocd
Popis uobičajenih opsesija/tipovi OCD:
- provjera - opsesivan strah od neke štete, požara itd. provjera je kompulzivna radnja: najčešće provjere: plin, brava, prozori, svjetlo, automobilska vrata itd. Provjerava se po i nekoliko stotina puta, i može trajati satima.
- kontaminacija - potreba za pranjem i /ili čišćenjem. Strah od zaprljanja nekom od tjelesnih izlučevina, azbestom, itd. Osobe puno puta peru ruke i/ili čiste sve dok ne dobiju osjećaj da je čisto.
- ruminacije - pod pojmom ruminacije su misli o neproduktivnim pitanjima- to su filozofska, metafizička ili religiozna pitanja o početcima svemira itd.
Nametljive misli su odbojne, odvratne, užasavajuće, ponavljajuće misli. To može biti bilo koja tema, ali uobičajene su smještene u sljedeće kategorije: LJUBAVNA VEZA SEKSUALNE MISLI RELIGIJA AGRESIVNE MISLI MAGIJSKA UVJERENJA
1. LJUBAVNA VEZA: - OPSESIJE IZ OVE KATEGORIJE UKLJUČUJU: -analiziranje dubokih osjećaja prema partneru - sumnja u partnerovu vjernost -strah od prevare partnera
2. SEKSUALNE TEME: -strah od postati pedofil - heteroseksualne osobe- strah od postati homo/bi -homoseksualne/bi osobe -strah od postati heteroseksualne - strah da će ga/je privući netko od članova vlastite obitelji -seksualne misli o bogu, svecima ili religijskim figurama
3.RELIGIJA: -bogohulne misli -da će osoba izgubiti doticaj sa Bogom ili svojom vjerom na neki način -seksualne misli o BOGU, SVECIMA... -strah od glasno vikati bogohulnosti na području crkve -određene molitve moraju biti izmoljene opet, pa opet, i opet...
Te osobe počinju izbjegavati crkvu zbog straha od misli.
4. AGRESIJA: Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi.
Postoje aktivna i pasivna agresija:
-aktivna agresija su fizički i verbalni napadi -pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajućim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Agresija može biti: -Direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju; -Indirektna - "pomaknuta agresija" - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.
Agresija se većinom definira kao štetno ponašanje, uzimajući u obzir psihička i fizička oštećenja, pri čemu je važna i namjera, tj. da je li šteta namjerno prouzročena. Stoga ona može biti naučeni oblik ponašanja, u slučaju nagrađivanja agresije, ono se javlja sve češće i vide se kognitivni utjecaji, a društveni utjecaji gdje je primjerice veličanje agresivnih razračunavanja presudno pri socijalizaciji muškog načina ponašanja.
Agresija može proizaći iz ljutnje i onoga što se događa ljudima (poput svađa oko dominacije kod životinja) ili može nastati iz prijezira.
Nedovršeni članak Opsesivno-kompulzivni poremećaj koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
![]() | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika! |