Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Ovaj članak ne udovoljava stilskim odrednicama za područje medicine. Pomoć potražite pri Wikiprojektu medicina. Molimo ne uklanjati ovu poruku prije nego se članak ispravi.

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10	F42, F42.9, F42.8
MeSH	D009771 (engl.)
Medscape	287681 (engl.)

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP ili eng. OCD) spada u skupinu psiholoških poremećaja koju danas znanstvenici zovu anksiozni poremećaji ili neuroze.

Opis

Opsesije su neugodne i uznemirujuće ideje, misli, slike ili impulsi koji neprestano ulaze u um, stalno se ponavljajući. Osoba sa OKP-om opsesivne misli doživljava kao iz vlastititog uma, a ne kao nametnute izvana. Opsesije nisu pretjerane brige o stvarnim životnim problemima.

Kompulzije su ponašanja ili akti koje osoba s OKP-om osjeća da mora izvršiti, iako većinom zna da su to besmisleni i pretjerani rituali. Vrlo je teško oduprijeti im se, jer se osoba s OKP-om osjeća anksioznom dok ne izvrši ritual.

Krug opsesivno-kompulzivnog poremećaja: opsesija - anksioznost - kompulzija - olakšanje.

Shema iznad prikazuje tipični krug osobe koja ima opsesivno-kompulzivni poremećaj. Opsesije uzrokuju anksioznost, uzrokujući da se osoba s OKP-om upusti u kompulzije u pokušaju da smanji anksioznost uzrokovanu opsesijama. Izvršavanjem ovih kompulzija ili rituala ne rezultira trajnom promjenom ili trajnim olakšanjem, već se u stvari opsesivno-kompulzivni simptomi pogoršavaju.

Simptomi

Simptomi mogu uključivati ponavljajuće pranje ruku, nametljive, neželjene, odbojne seksualne ili agresivne misli, preokupiranost određenim religijskim uvjerenjima, averzija prema neparnim brojevima, živčane navike, kao što je otvaranje i zatvaranje vrata određeni broj puta prije nego se ulazi ili izlazi iz sobe. Ovi simptomi mogu biti otuđujući, a često uzrokuju teške emocionalne i financijske teškoće. Oni koji pate od OKP-a uglavnom u nekom trenutku prepoznaju svoje misli i kompulzivne radnje kao neracionalne.

Liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja

Psihoterapija

Bihevioralna i kognitivna terapija

Jedna od bihevioralno-kognitivnih terapija u liječenju opsesivno-kompulzivnog poremećaja je Metoda 4 koraka američkog psihijatra Jeffreyja M. Schwartza opisana u njegovoj knjizi Brain Lock. Prilikom opsesivnih misli i kompulzivnih (prinudnih, prisilnih) ponašanja, pomaže saznanje o značajnim napretcima u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja. U posljednjih 20 godina bihevioralna terapija pokazala se uspješnom u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Koncept samoliječenja, kao dio bihevioralne terapije, najveći je napredak, a ovom metodom uči se kako postati sam svoj bihevioralni terapeut, kako razviti razumijevanje i riješiti se opsesivnih misli kroz 4 koraka:

1. reimenovanje
2. pripisivanje stvarnom uzroku
3. refokusiranje
4. revalorizacija

Čisti O (Pure O)

Čisti O (Pure O) je manje poznat oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Rituali kod ove skupine OKP-a se većinom svode na mentalne rituale.

Priroda i tip PURE O uvelike varira, ali je središnja tema za sve osobe koje imaju OCD pojava uznemirujućih nametljivih misli ili pitanja, neželjene / neprikladne mentalne slike, ili zastrašujući impulsi koji kod osoba uzrokuju ekstremnu tjeskobu, jer su suprotni/ nisu u skladu s karakterom pojedinca, željama ili povijesti pojedinca. Dok su oni bez ovog poremećaja instinktivno može odgovoriti na bizarne nametljive misli ili impulse kao beznačajne i dio normalnog odstupanja u ljudskom umu, netko ocd će odgovoriti s dubokim alaromm nakon čega slijedi intenzivan pokušaj neutraliziranja misli.

Uobičajene OCD teme/opsesije

Odgovornost: pretjerana zabrinutost za nečije dobro. Obilježeno je posebno osjećajem krivnje vjerujući da su oštetili ili bi mogli naškoditi (namjerno ili nenamjerno) nekome. [8]

Seksualnost: uključujući rekurentne sumnje o vlastitoj seksualnoj orijentaciji (koji se nazivaju HOCD). Ljudi s ovom temom imaju potpuno različit skup simptoma od onih koje stvarno doživljavaju stvarne krize u seksualnosti. Pitanje "Jesam li gay" / "što ako postanem gay" ima patološke obrasce. Mnogi ljudi sa ovom vrstom opsesije su u ispunjenim ljubavnim vezama s pripadnicima suprotnog spola. Te osobe su čisto heteroseksualne. Osobe koje su heteroseksualne u stvarnosti- strah od postati gay. Osobe koje su gay ili biseksualne u stvarnosti- stah od postati heteroseksualne.

Nasilje u obitelji: što uključuje stalni strah da nasilno našteti/ubije sebe ili osobu koju voli.

POCD-strah od postati pedofil

Religioznost: manifestiraju kao nametljive misli ili impulsi koji se vrte oko bogohulnih i svetogrdnih tema.

Zdravlje: uključujući i dosljedne strahove da imaju bolesti (različito od hipohondrije ) kroz naizgled nemoguća sredstva (na primjer, dodirivanje objekta koji je upravo bio u kontaktu s nekim s bolešću) ili nepovjerenje u dijagnostički test.

ROCD- opsesija o tome- što ako ne volim svoga partnera itd. Tu spada i opsesija- strah od prevare voljenog partnera-, te opsesija strah da partner će prevariti osobu sa ocd

Popis uobičajenih opsesija/tipovi OCD:

• provjera - opsesivan strah od neke štete, požara itd. provjera je kompulzivna radnja: najčešće provjere: plin, brava, prozori, svjetlo, automobilska vrata itd. Provjerava se po i nekoliko stotina puta, i može trajati satima.
• kontaminacija - potreba za pranjem i /ili čišćenjem. Strah od zaprljanja nekom od tjelesnih izlučevina, azbestom, itd. Osobe puno puta peru ruke i/ili čiste sve dok ne dobiju osjećaj da je čisto.
• ruminacije - pod pojmom ruminacije su misli o neproduktivnim pitanjima- to su filozofska, metafizička ili religiozna pitanja o početcima svemira itd.

Nametljive misli su odbojne, odvratne, užasavajuće, ponavljajuće misli. To može biti bilo koja tema, ali uobičajene su smještene u sljedeće kategorije: LJUBAVNA VEZA SEKSUALNE MISLI RELIGIJA AGRESIVNE MISLI MAGIJSKA UVJERENJA

1. LJUBAVNA VEZA: - OPSESIJE IZ OVE KATEGORIJE UKLJUČUJU: -analiziranje dubokih osjećaja prema partneru - sumnja u partnerovu vjernost -strah od prevare partnera

2. SEKSUALNE TEME: -strah od postati pedofil - heteroseksualne osobe- strah od postati homo/bi -homoseksualne/bi osobe -strah od postati heteroseksualne - strah da će ga/je privući netko od članova vlastite obitelji -seksualne misli o bogu, svecima ili religijskim figurama

3.RELIGIJA: -bogohulne misli -da će osoba izgubiti doticaj sa Bogom ili svojom vjerom na neki način -seksualne misli o BOGU, SVECIMA... -strah od glasno vikati bogohulnosti na području crkve -određene molitve moraju biti izmoljene opet, pa opet, i opet...

Te osobe počinju izbjegavati crkvu zbog straha od misli.

4. AGRESIJA: Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi.

Postoje aktivna i pasivna agresija:

-aktivna agresija su fizički i verbalni napadi -pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).

Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajućim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).

Agresija može biti: -Direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju; -Indirektna - "pomaknuta agresija" - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.

Agresija se većinom definira kao štetno ponašanje, uzimajući u obzir psihička i fizička oštećenja, pri čemu je važna i namjera, tj. da je li šteta namjerno prouzročena. Stoga ona može biti naučeni oblik ponašanja, u slučaju nagrađivanja agresije, ono se javlja sve češće i vide se kognitivni utjecaji, a društveni utjecaji gdje je primjerice veličanje agresivnih razračunavanja presudno pri socijalizaciji muškog načina ponašanja.

Agresija može proizaći iz ljutnje i onoga što se događa ljudima (poput svađa oko dominacije kod životinja) ili može nastati iz prijezira.

Nedovršeni članak Opsesivno-kompulzivni poremećaj koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!