Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Caduceus color.svg Ovaj članak ne udovoljava stilskim odrednicama za područje medicine.
Pomoć potražite pri Wikiprojektu medicina. Molimo ne uklanjati ovu poruku prije nego se članak ispravi.
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 F42, F42.9, F42.8
MeSH D009771 (engl.)
Medscape 287681 (engl.)

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP ili eng. OCD) pripada skupini psiholoških poremećaja koju danas znanstvenici zovu anksiozni poremećaji ili neuroze.

Opis[uredi | uredi kôd]

Opsesije su neugodne i uznemirujuće ideje, misli, slike ili impulsi koji neprestano ulaze u um ponavljajući se. Osoba s OKP-om smatra da opsesivne misli dolaze iz njezina uma, a ne izvana. Opsesije nisu pretjerane brige o stvarnim životnim problemima.

Kompulzije su ponašanja ili radnje za koje osoba s OKP-om osjeća da ih mora izvršit iako većinom zna da su to besmisleni i pretjerani rituali. Vrlo je teško oduprijeti im se jer se osoba s OKP-om osjeća anksioznom dok ne izvrši ritual.

Krug opsesivno-kompulzivnog poremećaja: opsesija - anksioznost - kompulzija - olakšanje.

Shema iznad prikazuje tipičan krug osobe koja ima opsesivno-kompulzivni poremećaj. Opsesije uzrokuju anksioznost što uzrokuje da se osoba s OKP-om upusti u kompulzije pokušavajući smanjiti anksioznost uzrokovanu opsesijama. Izvršavanjem ovih kompulzija ili rituala ne rezultira trajnom promjenom ili trajnim olakšanjem, naprotiv, opsesivno-kompulzivni simptomi pogoršavaju se.

Simptomi[uredi | uredi kôd]

Simptomi mogu uključivati ponavljajuće pranje ruku, nametljive, neželjene i odbojne seksualne ili agresivne misli, prevelika okupiranost određenim religijskim uvjerenjima, averzija prema neparnim brojevima i živčane navike (otvaranje i zatvaranje vrata određeni broj puta prije nego se ulazi ili izlazi iz sobe). Ovi simptomi mogu biti otuđujući, a često uzrokuju teške emocionalne i financijske teškoće. Osobe koje pate od OKP-a uglavnom u nekom trenutku prepoznaju svoje misli i kompulzivne radnje kao neracionalne.

Kod svih osobe koje imaju OKP pojavljuju se uznemirujuće, nametljive misli i pitanja ili neželjene/neprikladne mentalne slike, zastrašujući impulsi koji kod osoba uzrokuju ekstremnu tjeskobu jer su suprotni/nisu u skladu s karakterom, željama ili poviješću pojedinca. Dok oni koji ne boluju od OKP-a instinktivno mogu odgovoriti na bizarne, nametljive misli ili impulse kao na dio normalnog odstupanja u ljudskom umu, netko s OKP-om odgovorit će na njih strahom, nakon čega slijedi intenzivan pokušaj neutraliziranja misli.

Uobičajeni tipovi opsesija osoba s OKP-om:[uredi | uredi kôd]

Odgovornost: pretjerana zabrinutost za nečije dobro. Obilježeno je posebno osjećajem krivnje vjerujući da su oštetili ili bi mogli naškoditi (namjerno ili nenamjerno) nekome. [8]

Seksualnost: rekurentne sumnje o vlastitoj seksualnoj orijentaciji (eng. HOCD). Ljudi s ovom opsesijom imaju potpuno različit skup simptoma od onih koji doživljavaju stvarne krize o svojoj seksualnosti.

Osobe koje su heteroseksualne strahuju od toga da postanu homoseksualnom. Pitanje Jesam li gay?/Što ako postanem gay? ima patološke obrasce. Mnogi ljudi s ovom vrstom opsesije u ispunjenim su ljubavnim vezama s pripadnicima suprotnog spola. Te su osobe heteroseksualne.

Osobe koje su homoseksualne ili biseksualne u stvarnosti strahuju od toga da postanu heteroseksualnom.

Strah od toga da će ga/je privući član vlasitite obitelji.

Seksualne misli o Bogu, svecima ili religijskim figurama također pripadaju ovoj kategoriji.

  • POCD (hrv. pedofilski OKP): strah od toga da postane pedofil.
  • ROCD (hrv. vezni OKP): strah od toga da ne voli svojega partnera. Tomu pripada i strah od prevare partnera i strah da će partner prevariti tu osobu.

Nasilje u obitelji: stalan strah od toga da nasilno našteti ili ubije sebe ili osobu koju voli.

Religioznost: nametljive misli ili impulsi koji se vrte oko bogohulnih i svetogrdnih tema, strah od gubitka doticaja s Bogom ili vjerom ili strah od glasnog vikanja ili bogohulnosti na području crkve Neki oboljeli izgovaraju određene molitve više puta. Osobe s ovakvim mislima ponekad počnu izbjegavati crkvu zbog straha od misli.

Zdravlje: dosljedni strahovi od imanja bolesti (razlikuje se od hipohondrije) kroz naizgled nemoguća sredstva (poput dodirivanja objekta koji je upravo bio u kontaktu s nekim s bolešću) ili nepovjerenje u dijagnostički test.


Uobičajene kompulzije OKP-a:

Provjera: opsesivan strah od neke štete, požara itd. Provjera je kompulzivna radnja. Najčešće su provjere: plina, brava, prozora, svjetala, automobilskih vrata itd. Provjeravaju i po nekoliko stotina puta , a može trajati satima.

Kontaminacija: potreba za pranjem i/ili čišćenjem. Strah od prljanja nekom od tjelesnih izlučevina, azbestom, itd. Osobe često peru ruke i/ili čiste sve dok ne dobiju osjećaj da je čisto.

Ruminacije: Misli o neproduktivnim pitanjima. To su filozofska, metafizička ili religiozna pitanja o počecima svemira itd.

Čisti O (Pure O)[uredi | uredi kôd]

Čisti O (Pure O) manje je poznat oblik OKP-a. Rituali kod ove skupine većinom se svode na mentalne rituale.

Priroda i tip PURE O-a uvelike varira.

Liječenje[uredi | uredi kôd]

Psihoterapija[uredi | uredi kôd]

Bihevioralna i kognitivna terapija[uredi | uredi kôd]

Jedna od bihevioralno-kognitivnih terapija u liječenju opsesivno-kompulzivnog poremećaja jest Metoda 4 koraka američkog psihijatra Jeffreyja M. Schwartza opisana u njegovoj knjizi Brain Lock. Prilikom opsesivnih misli i kompulzivnih (prinudnih, prisilnih) ponašanja pomaže saznanje o značajnim naprecima u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja. U posljednjih 20 godina bihevioralna terapija pokazala se uspješnom u tretmanu OKP-a.

Koncept samoliječenja, kao dio bihevioralne terapije, najveći je napredak, a ovom metodom uči se kako postati vlastiti bihevioralni terapeut, kako razviti razumijevanje i riješiti se opsesivnih misli kroz 4 koraka:

  1. reimenovanje
  2. pripisivanje stvarnom uzroku
  3. refokusiranje
  4. revalorizacija

Liječenje antipsihoticima[uredi | uredi kôd]


Star of life3.svg Nedovršeni članak Opsesivno-kompulzivni poremećaj koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!