Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada NOVJ-a
Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada bila je istočnobosanska brigada Hrvata u NOVJ.
Osnovana je 10. listopada 1943. godine.[1] To je bilo u trenutku povoljnog strateškog trenutka, jer je rujna 1943. kapitulirala Italija, što je njemačke i snage NDH prisililo angažirati snage na razoružavanju talijanske vojske, da ne bi ista poslije mogla to oružje kao novi saveznik Saveznicima okrenuti protiv njih ili da to oružje ne padne u ruke partizanima ni četnicima. To je velike snage odvuklo ka priobalnom području, što je ostavilo sjeverne krajeve NDH slabije čuvanima. Brigada je osnovana u selu Husinu kod Tuzle, za vrijeme 40-dnevne partizanske vlasti u Tuzli. Pridružili su joj se rudari, većinom Hrvati iz Bukinja, Kreke, Bukinja, Moluha te drugih sela iz doline rijeke Spreče i planine Majevice.
Zapovjednik trećega husinskog bataljuna bio je Mijo Kerošević - Guja, i s njime njegov stric Juro Kerošević. Juro je poslije postao politički komesar Prve čete. Zapovjednik brigade bio je Franjo Herljević.
10. listopada 1943. u Živinicama kod Tuzle, po zapovijedi VŠ NOV i POJ, formirana je 27. udarna divizija 3. udarnog korpusa NOVJ, u čiji su sastav ušla 18. hrvatska (bosanska) brigada, 2. krajiška udarna, 17. majevička i i Birčanski i Romanijski NOP odred. Formirana je kao 3. udarna divizija 3. udarnog korpusa NOVJ, a od 17. listopada divizija nosi naziv: 27. udarna divizija NOVJ. 6. ožujka 1944. U Brđanima kod Bijeljine, odlukom VŠ NOV i POJ, od 17. majevičke i 18. hrvatske brigade, Majevičkog, Tuzlanskog i Posavsko-trebavskog NOP odreda formirana je 38. udarna divizija 3. udarnog korpusa NOVJ, a po drugim podatcima formirana je 10. ožujka.[2]
18. istočnobosanska hrvatska brigada ratovala je na raznim ratištima, oslobodila je Tešanj,[3] sudjelovala u borbama za oslobođenje Sarajeva[4] i dr.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971. godina
- ↑ Arhiv Znaci Pojam: 18. hrvatska (istočnobosanska) udarna brigada (pristupljeno 3. lipnja 2017.)
- ↑ Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada. Sjećanja boraca: Moni Finci: Osamnaesta hrvatska brigada - oslobodilac Tešnja, str. 463-470, „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.
- ↑ Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada. Sjećanja boraca: Slobodan Kezunović: Osamnaesta hrvatska brigada u borbama za oslobođenje Sarajeva, str. 556-562, „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina. Uvod - Riječ redakcije. I - Uvodna tema i borbeni put brigade. II - Sjećanja boraca. III - Spiskovi boraca.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Bogomir Brajković; Fikret Ibrić; Dževad Pašić i dr.: Osamnaesta hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada, Tuzla : IGTRO "Univerzal", OOUR "Grafičar", 1988.
- Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada, August Cesarec, Zagreb, 1988.