Pakljena

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Crkva na Pakljeni
Pogled s Pakljene na Šipansko polje

Pakljena je bio zaselak u neposrednoj blizini Suđurđa na otoku Šipanu.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovdje su nekad u samostanu sv. Mihovila boravili redovnici slavensko-istočnog obreda bazilijanci. Izvori bilježe da su 1272. godine ovdje redovnici benediktinci. I jedni i drugi duhovno su skrbili za naselja Pakljenu, Suđurađ, Sutuliju i Frajgu. Kronike ne spominju Šilovo Selo. Elafitsko je otočje od 17. stoljeća gubilo svoju ekonomsku moć, kao i sama Dubrovačka Republika. Zajedno je s time padala naseljenost, a kad je propala Dubrovačka Republika, crkva u Pakljenoj je izgubila sav kapital koji je držala u Napulju i Rimu. Napoleonove vlasti nisu stale samo na tome. 1808. su otjerali benediktince koji su dotad neprekidno djelovali. Nakon benediktinaca ovdje su došli pijaristi, a 1854. isusovci koji su ovdje ostali 14 godina.

U Pakljenoj su benediktinci uz svoj samostan podigli crkvu Gospe od Milosti 1500. godine. Posvetio ju je stonski biskup Bonifacije Stijepić. Ova je crkva današnjom župnom crkvom. U Pakljeni se nalazila crkva Presvetog Trojstva koja datira iz 15. stoljeća.

Iako se župa Gospe od Milosti zove po Suđurđu, župna je crkva u Pakljenoj.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • kula Pakljena iz 1563. godine
  • crkva Presvetog Trojstva (iznad Sutulije) iz 15. st.
  • renesansna crkva Gospe od Milosti (Milosrđa) iz 1332., imala je sliku (danas u Dubrovniku) nizozemske slikarske škole Petera Coecka van Aelsta
  • crkva sv. Nikole nad Pakljenom [2] iz 1323.
  • predromanička crkva sv. Mihajla iz 11. st.[3]
  • šipanski poliptih obitelji Krivonosović, poliptih iz 16. st., djelo venecijanske slikarske radionice Santa Croce, nakon konzervacije i restauracije, nekad u crkvi sv. Nikole, danas u župnoj kući u Pakljenoj[4]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danas u Pakljenoj nema više obiteljskih nastambi. Pakljeno je rodno mjesto poznatog poduzetnika iz Dubrovačke Republike Tome Stjepovića-Skočibuhe.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dental centar Marušić - Veze Dubrovnika s obitelji Stjepović-Skočibuha
  2. [1] Ivana Čapeta: Doprinos djelatnosti radionice Santa Croce, Peristil (0553-6707) 51 (2008); 159-168
  3. Dubrovnik Nada Benić-Hlebec: KONZERVATORSKA STUDIJA ZA URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA ŠIPANSKA LUKA
  4. [2] Ivana Čapeta: Doprinos djelatnosti radionice Santa Croce, Peristil (0553-6707) 51 (2008); 159-168
  5. Dental centar Marušić - Veze Dubrovnika s obitelji Stjepović-Skočibuha

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]